Obljetnica svrgavanja Miloševića
Prosvjedi koji su 2000. okupili stotine tisuća ljudi bili su početak povijesnih promjena za Srbiju
Danas se navršava devet godina od masovnih prosvjeda u središtu Beograda i svrgavanja nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, što je bila prigoda za srbijanske medije da podsjete na taj događaj.
Organizator prosvjeda, u kojima je 5. listopada 2000. sudjelovalo nekoliko stotina tisuća ljudi, bila je tadašnja Demokratska opozicija Srbije (DOS), koja je okupljala 18 stranaka.
Prosvjedima su prethodili izbori održani 24. rujna 2000., na kojima su se za predsjednika SR Jugoslavije kandidirali Slobodan Milošević i kandidat DOS-a Vojislav Koštunica koji je već u prvom krugu pobijedio Miloševića.
Zbog odluke izbornog povjerenstva o ponavljanju izbora kao i zbog Miloševićeva odbijanja da prizna poraz, DOS je organizirao središnji skup u Beogradu ispred nekadašnje Skupštine Jugoslavije, gdje su prosvjednici probili policijsku blokadu te ušli u zgradu Skupštine i zapalili ju, a isto se dogodilo i sa zgradom državne televizije.
Prosvjednici su u glavni grad došli u kolonama autobusa, kamiona i automobila, probijajući brojne policijske blokade. Ubrzo nakon što su ušli u Skupštinu i televiziju, na njihovu stranu su počeli prelaziti i policajci, a nakon pregovora isto je učinila i vojska. U prosvjedima je poginulo dvoje, a ozlijeđeno 65 ljudi.
Prema riječima Dragoljuba Mićunovića, koji je bio među predvodnicima DOS-a, najveći razlog što se do danas nisu ostvarili svi planirani ciljevi prosvjednika jest razilaženje Demokratske stranke (koju je predvodio kasnije ubijeni premijer Zoran Đinđić) i Demokratske stranke Srbije (predvođene Vojislavom Koštunicom).
Mićunović ističe kako je sudar između onih koji su željeli brze reforme i veću otvorenost prema svijetu i onih koji su težili kontinuitetu institucija bio najveći razlog zašto se nisu ostvarili svi ciljevi 5. listopada.
Također jedan od tadašnjih lidera DOS-a, Žarko Korać, ukazao je kako je Socijalistička partija Srbije, čiji je čelnik bio Milošević, i danas dio vlasti, te da se 5. listopada ne obilježava kao državni blagdan jer aktualna vlast nije ideološki bliska politici tadašnjeg DOS-a.
Milošević je uhićen travnja 2001. zbog financijskih pronevjera, a Haaškom sudu izručen je dva mjeseca kasnije.
U Haagu mu je suđeno za genocid u BiH, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, a umro je od posljedica infarkta, u ćeliji u pritvoru Haaškog suda, 11. ožujka 2006. godine. (hina/metro-portal)
Novi komentar