Novac je većini ljudi ipak važan

Svi će reći da novac nije važan... i lagat će pritom, jer naravno da jest - treba vam kako biste kupili sve što vam treba... osim onih par desetaka tisuća ljudi na svijetu koji su stvarno bogati, naravno.

Ako ne vjerujete u to, evo vam najbolji mogući dokaz - studija, koju su proveli znanstvenici sa šest sveučilišta diljem Sjedinjenih Država, "važan je nalaz", kaže Martha Farah, direktorica Centra za neuroznanost i društvo na Sveučilištu Pennsylvania.

Bila je recenzent studije. "Ovo je prvi put da se pokazalo da promjena obiteljskog prihoda utječe na aktivnost dječjeg mozga."

Objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, studija je mjerila moždanu aktivnost na uzorku od 435 djece, svi su bili jednogodišnjaci.

U 2018. znanstvenici su se obraćali majkama i pitali ih hoće li pristati na primanje bezuvjetnih novčanih darova dok njihova beba ne napuni 4 godine, rekla je voditeljica studije Kimberly Noble, liječnica i neuroznanstvenica na Teachers Collegeu na Sveučilištu Columbia, a ukupna vrijednost projekta bila je 20 milijuna dolara.

Majke su nasumično podijeljene u dvije skupine u studiji, pri čemu je jedna primala 330 dolara mjesečno, a druga samo 20 dolara.

Kada su djeca, rođena između proljeća 2018. i ljeta 2019. godine, navršila godinu dana, radili su se elektroencefalogrami, odnosno EEG testovi, rekla je Noble.

"Uz pomoć kapa s elektrodama prikuplja se električna aktivnost u mozgu na tjemenu, poput mikrofona", rekla je Noble. "Tada smo uspjeli odrediti koliko se brzo ili sporo događa moždana aktivnost."

Brza, odnosno visokofrekventna aktivnost, češće je otkrivena u skupini čije su majke dobile više gotovine.

"Djeca s više visokofrekventne aktivnosti imaju tendenciju da pokazuju razvoj visokih kognitivnih vještina za školski uspjeh", kaže Noble. "Djeca koja rastu u siromaštvu često pokazuju manje visokofrekventne aktivnosti."

Desetljećima su znanstvenici govorili da odrastanje u siromaštvu djecu izlaže riziku za niži školski uspjeh, smanjenu zaradu i lošije zdravlje.

Problemi poput neizvjesnih obroka, visokog stresa i slabih šansi među ljudima s niskim primanjima dugo su se smatrali povezanima sa siromaštvom, ali nisu dokazani kao uzroci siromaštva.

Ovo istraživanje pokušava to promijeniti.

"Ideja da je siromaštvo loše za djecu i da je najbolji predikator lošeg razvojnog ishoda poznata je već 50 godina", rekla je Joan Luby, profesorica dječje psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu. "Ali ova studija postavila je uzročno-posledično pitanje: 'Ako njihovim roditeljima date malo novca, mijenja li to način na koji se dječji mozak razvija?' "

Noble se složila, rekavši da do sada znanstvenici nisu mogli reći "uzrokuje li samo siromaštvo razlike u razvoju djeteta ili je odrastanje u siromaštvu jednostavno povezano s drugim čimbenicima koji uzrokuju te razlike".

Ipak, rekao je Joel Berg, izvršni direktor nacionalne neprofitne organizacije Hunger Free America, sa sjedištem u New Yorku, koliko god studija privlači pažnju, "to je u kategoriji učenja da voda pomaže suši".

No, priznao je, toliko Amerikanaca "ne prihvaća stvarnost siromaštva - poput klimatskih promjena. Stoga su svi novi podaci od pomoći."

Mariana Chilton, ravnateljica Centra za zajednice bez gladi na Dornsife školi javnog zdravlja Sveučilišta Drexel i nacionalna stručnjakinja za dječje siromaštvo, rekla je da je to što znanstvenici moraju koristiti skeniranje mozga kako bi pokazali štetne učinke siromaštva na djecu "tužno".

Dodala je: "Koliko je milijuna dolara potrebno za istraživanje da se dokaže očito - da roditelji male djece trebaju vrijeme i financijsku potporu kako bi pomogli svojoj djeci da rastu i napreduju? Trebamo li zaista skupo skeniranje mozga da nam kaže što učiniti?"

"Ovo nije revolucionarno; ovo nije raketna znanost. Majke to znaju od pamtivijeka: obiteljima je potrebna njihova zajednica koja će pomoći u podizanju djeteta."