« Kultura
objavljeno prije 1 mjesec i 16 dana
IZLOŽBE

Nina Horvat "Ovo nije lijepo 2014. - 2020."

U dosadašnjem radu umjetnicu karakterizira višemedijski pristup, a upotreba određenog medija ovisila je o području i temi kojom se bavila

Nina Horvat
Nina Horvat (Arhiva)
Više o

izložba

,

MSU

,

Nina Horvat

Tijekom proteklih nekoliko godina umjetnica Nina Horvat usmjerila je umjetničku aktivnost prema Gradu Zagrebu, fokusirajući se na negativnosti njegove urbane transformacije.

U dosadašnjem radu umjetnicu karakterizira višemedijski pristup, a upotreba određenog medija ovisila je o području i temi kojom se bavila. Karakteristično je to za umjetnike postkonceptualnih praksi koji u komunikaciji s javnošću nomadski mijenjaju područja i medije. Njezina su djela u rasponu od analitičkog do figurativnog slikarstva, od "zvučnih slika" do "pokretnih slika", a na ovoj izložbi primjenjuje slikarski postupak "lošeg slikarstva" kako bi što izražajnije predstavila svu brutalnost teme kojom se bavi, a to je Grad Zagreb. Može li umjetnost reprezentirati stvarnost pitanje je koje indirektno ovdje ističe, prenoseći kritički odabrane motive grada na slikarsko platno. "Nevješti" slikarski rukopis osigurao je umjetnici da ostvari distancu od motiva, da ne podlegne emocijama te da s "estetikom ružnog" ne sklizne u čistu ekspresivnost nego da zadrži manifestativni karakter. 

Kao građanka, umjetnica se osjetila pozvanom reagirati na radikalne promjene slike Zagreba kakvog poznaje i kakav joj je blizak pa se pridružila mnogima koji su protestno izražavali svoje neslaganje s takvim preoblikovanjem grada. Kao umjetnica, započela je s umjetničko-aktivističkim projektom slikanja tog "novog izgleda Zagreba", onih promjena koje su zbog pretjerane komercijalizacije javnog prostora, prvenstveno pješačkih zona, trgova i ulica te zelenih površina, izmijenile izgled i dojam grada te bitno utjecale na promjenu navika korištenja tih javnih prostora grada (Trg bana Jelačića, Bogovićeva ulica, Cvjetni trg, Varšavska ulica, Kvaternikov trg). Također, umjetnica odabire i neke primjere novije arhitekture u centru, ali i šire (zgrada Muzičke akademije, Maksimirski stadion) te urbane rekonstrukcije (Trg žrtava fašizma), ocijenivši ih kao urbanistički neprimjerene, a estetski substandardne. 

Fokus su joj i transformacija i nestanak prostora s kulturnim sadržajima koji su u širem centru Grada bili dodana vrijednost na naslijeđenu urbanističku matricu. Tako je za umjetnicu neprihvatljiva prenamjena prostora brojnih zagrebačkih kina (Jadran, Zagreb, Triglav,...) najčešće u trgovine. Tome pridodaje i posljednje Kino Europa koje je filmskoj publici, zbog hirovitog postupka zatvaranja, najnoviji primjer nerazumijevanja urbanih vrijednosti Grada. I zato odnedavno umjetnica u javnim, visoko urbanim dijelovima Grada Zagreba provodi akciju re-imenovanja tih prostora kada na njih krišom lijepi naljepnice s izvornim nazivima prostora, odnosno akciju "Ovo je ružno" (od 2017.), kada označava urbana, vizualno devastirana mjesta ispred kojih ostavlja transparent s istovjetnim natpisom. To su akcije (ko)memoriranja nekadašnjih, danas nestalih ili pak zapuštenih prostora, koji su izgubili simboličku, ali i sadržajnu, stvarnu vrijednost te bitno izmijenili karakter Grada. 

Kustos izložbe: Tihomir Milovac

21.02.2020. 10:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh