Festival arheologije EU u AMZ-u

U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, u Arheološkom muzeju u Zagrebu paralelno se održava Festival arheologije Europske unije kojemu je cilj predstaviti arheološku baštinu zemalja članica te podsjetiti na zajedničke temelje europskog kontinenta koji su oblikovali vrijednosti modernih Europljana.

Želja je na taj način, kako je rekao ravnatelj AMZ-a Sanjin Mihelić, pridonijeti hrvatskom predsjedanju Vijećem Europe te unutar arheološke struke ponuditi kontekst koji bi bio analogan odgovornom i časnom zadatku koji RH ima kao aktualna zemlja predsjedateljica.

"Hrvatska ima zadatak na neki način koordinirati niz važnih političkih procesa, a ovaj festival je upravo primjer kako se u okviru upravljanja i valorizacije kulturne baštine možemo predstaviti kao struka i to na razini čitave Europe", kazao je Mihelić na konferenciji za medije u Velikoj dvorani AMZ-a.

Trajanje festivala poklapa se s predsjedanjem, a riječ je o šestomjesečnom programu koji od veljače do konca lipnja donosi niz od više od 50 različitih događanja - izložbi, predavanja, simpozija, radionica i okruglih stolova.

"Svaka država članica dobila je poziv da u zajedničkom kontekstu predstavi jedan odabrani segment od posebne važnosti za njezinu arheologiju i arheološku baštinu", objasnio je Mihelić. To će se odvijati najvećim dijelom kroz izložbe i predavanja na kojima će se tijekom šest mjeseci u Zagrebu konsekutivno predstaviti ukupno 26 zemalja EU-a.

Kao uvod u festival, u Arheološkom muzeju su se od 7. veljače već predstavile Slovačka i Malta, a svoje tajne iz prošlosti u nastavku festivala otkrivat će, tijekom ožujka, travnja i svibnja, Austrija, Bugarska, Španjolska, Nizozemska, Grčka, Litva, Belgija, Latvija, Rumunjska, Francuska, Finska, Mađarska, Poljska, Češka, Estonija i Italija. U lipnju će se u AMZ-u predstaviti i Irska, Danska, Švedska, Portugal, Luksemburg, Slovenija, Cipar i Njemačka.

Festival se odvija u suorganizaciji s Europskim udruženjem arheologa i pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta, te u suradnji s više od 100 europskih institucija i sa svim veleposlanstvima država članica Europske unije u Hrvatskoj.

Hrvoje Potrebica iz Europskog udruženja arheologa osvrnuo se na ulogu arheoloških proučavanja i interpretacije baštine ne samo u razumijevanju porijekla i razvoja ljudskih društava, već i u prepoznavanju zajedničkih kulturnih i društvenih korijena Europe.

"Doprinos europske arheološke baštine društvenom, gospodarskom i umjetničkom razvoju Europe kakvu danas poznajemo često je zanemaren ali je izuzetno važan, jer upravo arheologija pokazuje kako je naša jedinstvena kulturna raznolikost tkivo zajedničkih vrijednosti koje leže i u srcu projekta koji nazivamo Europom", rekao je Potrebica.

Povezivanje je oduvijek bilo opća karakteristika ljudskih zajednica, a upravo je arheologija, bolje nego ikoja druga disciplina, pokazala važnu ulogu komunikacije i mobilnosti u prošlim razdobljima, naglasio je.

"Poimanje Europe neprekidno se mijenja i preispituje iz mnogih različitih perspektiva. Arheologija nadilazi političke i nacionalne granice, a zadatak je nas arheologa da proučavajući prošlost razmišljamo i o budućoj prošlosti kojoj u ovome trenutku pridonosimo. Slaveći prošlost istovremeno slavimo i našu zajedničku budućnost", poručio je Potrebica.

Pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić ocijenila je da je riječ o "festivalu pra-priče zajedničkog europskog narativa, festivalu najvrjednijeg što dijelimo, a to je naša davna prošlost koja nas je formirala upravo takvima kakvi smo i danas".

"Ono živo što nas povezuje, tkivo koje nas spaja u jedno biće kultura je baština, a arheologija je možda ta koja u to ulazi najdublje, i doslovce i preneseno", kazala je Vuković Runjić.

Koordinator Predsjedanja iz Tajništva predsjedanja RH Vijećem EU-a 2020 Gordan Markotić naglasio je kako je predstavljanje kulturne baštine države predsjedateljice važan dio uloge predsjedanja, pa je u tom smislu osmišljen niz kulturnih aktivnosti preko kojih će se u državama članicama Europske unije velikoj europskoj obitelji približiti hrvatsku kulturu i umjetnost.

"Upravo ova manifestacija Festivala arheologije je nešto što u najboljem svjetlu oslikava ulogu predsjedateljice Vijećem EU-a, a to je okupiti države članice na zajedničkim temama i pitanjima koje moramo rješavati za boljitak Europe", kazao je Markotić. "Budućnost se ne može raspravljati bez prošlosti, a ovaj festival je dobra prigoda da se na to podsjetimo", poručio je. (