Nedovršena priča o oprostu duga Grčkoj

Međunarodni monetarni fond je od 2010. sudjelovao u raznim akcijama spašavanja prezaduženih članica europske monetarne unije. No odjednom je postao suzdržan. O svom sudjelovanju u trećem paketu pomoći Grčkoj želi se izjasniti tek u jesen, nakon prvih ocjena provedbe reformi koje od Atene traže zajmodavci.

S kreditnim volumenom od 25 milijardi dolara Grčka je trenutačno najveća mušterija MMF-a. Za profesora Rolfa J. Langhammera s Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela to je zabrinjavajuća činjenica. On smatra da je MMF već ranije morao napustiti program financiranja Grčke i opominje: "Sada je prekasno."

Ovaj ekonomist ima razumijevanja za to što 188 članica MMF-a nije oduševljeno izvanrednim angažmanom Fonda u Ateni. S gledišta mnogih zemalja u razvoju, Grčka je bogata europska država. "Mnoge zemlje u razvoju misle: prema nama ste uvijek bili krajnje strogi, ali kod bogatih Europljana radite izuzetke", objašnjava profesor Langhammer.

Lagarde ipak ne traži oprost duga

No sada je Lagarde u intervjuu objavljenom u jučerašnjem izdanju švicarskog lista „Le Temps" opovrgnula samu sebe: „Mi ne razgovaramo o oprostu duga, nego o produženju roka za otplatu kredita, smanjenju kamata i odgodi plaćanja." Dodala je da bi takvo prestrukturiranje zaduženja bilo dovoljno da Grci ovladaju svojim dugovima. Naravno, iza te brige za kreditnu sposobnost Atene u prvom redu se krije vlastiti interes.Šefica MMF-a Christine Lagarde je 14. kolovoza izjavila: "Za sposobnost Grčke da otplaćuje dugove odlučujuće je da se njezini europski partneri obvežu na signifikantni oprost duga koji znatno prelazi dosadašnji volumen." To je djelovalo paradoksalno: dok je pojam "oprost duga" u Latinskoj Americi, Aziji i Africi bio tabu, MMF je u Grčkoj zahtijevao baš to.

„Tema 'oprost duga' još nije završena"

MMF je 2002. godine zapao u krizu. Tada je sve više zemalja u razvoju zbog stalnog gospodarskog rasta počelo stvarati vlastite devizne rezerve i otplaćivati dugove. MMF je izgubio mušterije. No onda je 2008. izbila globalna kriza. Tadašnji šef Fonda Dominique Strauss-Kahn iskoristio je dobru priliku i ponovo povećao utjecaj. MMF danas raspolaže s nekih 300 milijardi dolara. "Čak i ako negdje drugdje izbiju krize, angažman MMF-a u Grčkoj neće spriječiti Fond u davanju kredita drugima", smatra Jürgen Kaiser iz političke udruge "Erlassjahr.de".

Profesor Langhammer smatra da se već odavno trebalo odustati od inzistiranja na otplati duga. "Na Grčku može pasti nebo, ali ona će i dalje ostati postojati kao država. Jedna zemlja je neograničeni investicijski objekt", objašnjava on i dodaje: "Ekonomski gledano je potpuno glupo reći da jedna zemlja otplaćuje svoj dug. Važnije je da je jedna zemlja u stanju redovito izvršavati svoje dužničke obveze."Unatoč glasnom protivljenju grčkih vjerovnika, za Kaisera tema "oprost duga" još uvijek nije završena: "Oni su si kupili malo vremena. Sve do idućeg roka. Programi koje Atena sada mora provesti su isto tako nerealni kao i oni koji se od te zemlje traže već pet godina."