Naslijeđe Angele Merkel

CDU početkom 2000. Bila je to stranka kojom su dominirali muškarci, umjereno konzervativna narodna stranka, pomalo dosadna, ali s jasnim načelima. Na popisu prioriteta je visoko bila liberalna ekonomska politika, a stranku obilježava kršćanska percepcija čovjeka - ovako je CDU opisao politolog Oskar Niedermayer.

Samouvjereni CDU je, međutim, tada bio u krizi. Dvije godine ranije doživio je težak poraz na izborima od SPD-a. Još 1991. je Helmut Kohl u svoju vladu doveo mladu istočnu Njemicu Angelu Merkel koju su zvali "Kohlova djevojčica". Ali, ona se vrlo brzo emancipirala. I više od toga. Usred afere s donacijama CDU-u Merkel se distancira od svog mentora u otvorenom pismu. Samo nekoliko mjeseci kasnije ona postaje šefica stranke. Kao istočna Njemica, protestantica, rastavljena znanstvenica djelovala je kao strano tijelo u Kohlovom CDU-u.

Jedan od onih koji je tada na njezinu kandidaturu gledao kritički bio je Friedrich Merz - danas jedan od kandidata s dobrim izgledima da postane njezin nasljednik. On je bio jedan od niza njezinih političkih suparnika koji su smatrali da bi oni bili puno bolji šefovi stranke, a među njima je bio i Wolfgang Schäuble. No, Merkel ih je sve gurnula na marginu. Kada je 2005. postala kancelarka za nju više nitko nije predstavljao opasnost. Kada se radilo o pitanju moći, Merkel je pokazala čvrstinu i nastupala trezveno i uljudno.

Zaokret šefice stranke

Kohl je predvodio CDU 25 godina, Merkel više od 18. Niedermayer govori o "eri" Angele Merkel, "ne samo zbog dužine njezinog predsjedavanja, već također zbog toga što je snažno obilježila stranku, jer je i u gospodarskom i u društveno-političkom smislu skrenula ulijevo".

Brojne promjene koje su se dogodile pod Angelom Merkel u Kohlovo vrijeme bi bile skoro nezamislive. Uz to, u početku nije djelovala kao veliki igrač. Često joj se prigovaralo da predugo taktizira i odugovlači umjesto da donese odluku. Onda je postalo jasno da Merkel upravo u važnim pitanjima odlučuje tiho, a da stranci ne dopusti da o tome raspravlja. Iznenadila je kod brojnih tema.

- 2010: Merkel je djelovala kao štedljiva "švapska domaćica". Usred financijske krize isključuje financijsku pomoć za prezaduženu Grčku. Ali, uskoro glasa za prvi paket pomoći za kojim su slijedila još dva. Euro i jedinstvo Europe postaju jedna od njezinih velikih tema.

- 2011: Merkel važi kao netko tko se zalaže za nuklearke. Ali, nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi preko noći mijenja mišljenje i koalicija odlučuje odustati od korištenja nuklearne energije.

- 2013: izjašnjava se protiv dvostrukog državljanstva, što je uvela prethodna vlada Zelenih i SPD-a. 2017. pak staje u obranu "dvije putovnice" protiv odluke vlastite stranke.

- 2015: još 2004. Merkel je smatrala da je multikulturno društvo "propalo". Tijekom izbjegličke krize 2015. izgovara svoju čuvenu rečenicu: "Uspjet ćemo!" Otvaranje granica izbjeglicama i danas dijeli CDU.

- 2017: Merkel je dugo bila protiv istospolnog braka. Neposredno pred savezne izbore 2017. otvorila je put da se o tome glasuje u Bundestagu bez pritiska zastupničkih klubova. Takozvani "brak za sve" je prihvaćen.

Nove teme i pozicije

Angela Merkel je kao šefica stranke CDU gurnula prema političkom centru, a time je djelomice ubirala bodove. Tomu su doprinijele brojne teme koje su tradicionalno bile teme socijaldemokrata i Zelenih, ali ih je Merkel neočekivano izreklamirala kao teme CDU-a. Na primjer: obiteljska politika. Pod vlašću Angele Merkel je usvojeno pravo na dječji dodatak, kao i na mjesto u jaslicama. Tako je CDU na saveznim izborima 2013. dobio preko 40 posto glasova - što je danas samo davni san. Angela Merkel je uspijevala s društvenim temama i temama koje se tiču okoliša ubirati bodove kod konzervativnih birača.

Tek po pitanju migracija i politike azila došlo je do podjele među kršćanskim demokratima. Dok su mnogi tražili da se uvede gornja granica za prihvat tražitelja azila i izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja, Merkel je bila protiv. "Ona je ovdje zauzela svoj stav i branila ga bez obzira na sve neugodnosti i kritike", kaže Oskar Niedermayer.

Zbog ovog stava CDU je na posljednjim izborima 2017. izgubio brojne glasove birača. Čak i to što je Merkel odlučila da se više ne kandidira za mjesto predsjednice CDU-a svoje razloge ima u migracijskoj politici, koje se svi kandidati za njezinog nasljednika danas odriču.

"U krajnjoj liniji bilo je to vrlo uspješno vrijeme za CDU", kazao je politolog Werner Patzelt, koji je i sam član te stranke. No, "tamnu sjenu na sve to baca to što je Merkel na kraju bila tvrdoglava i nepomirljiva i nije prepoznala veliku opasnost za CDU: uspon jedne stranke s desna" - misleći pri tom na AfD.

Otvorena stranačka kultura

Možda se promjena CDU-a, koja se dogodila za vrijeme Angele Merkel, najbolje očitava u utrci za njezinog nasljednika. Troje glavnih kandidata se očito međusobno natječu. A drugi su se izvukli ispod pokrivača i napadaju dosadašnju šeficu. To je novum kod kršćanskih demokrata, s obzirom da se Helmut Kohl za izbore 1998. sam proglasio kandidatom za kancelara.

CDU je danas otvoreniji i raznovrsniji. On oslikava sve više heterogeno društvo. Ali, istina je da u redovima CDU-a postoji i čežnja za ponovnim uspostavljanjem jasnih i konzervativnih pozicija. Ali, "vrijeme se neće vratiti unazad bez obzira tko bude bio njezin nasljednik", smatra Oskar Niedermayer. Ovaj politolog drži da to "uopće nije moguće" i dodaje: "To nitko i ne želi." Pitanje je samo "hoće li se u potpunosti nastaviti isto ili će se napraviti umjerene korekture". Jer, za vremenom kakvo je bilo pod "patrijarhom Kohlom" izgleda da većina u toj stranci ne žali.