Francuska vlada pokleknula - mir upitan

Francuska vlada je najavila da će ekološke namete, koji su u siječnju trebali stupiti na snagu u svrhu financiranja ekoloških ciljeva, na šest mjeseci staviti na led. Premijer Philippe je objasnio kako je mir na ulicma trenutno važniji od okoliša. No je li mir moguć?

To se pita i Yves Rousset, koji je još uvijek pod utjecajem dramatičnih događaja koji su se dogodili u subotu. "Prosvjednici su bili voljni ubijati", kaže Rousset, inače predstavnik departmana Haute-Loire u francuskoj središnjoj vladi.

„Žuti prsluci" su proteklog vikenda zapalili njegovo radno mjesto u mirnom gradiću Le Puy-en-Velay. Nezadovoljni demonstranti su na zgradu bacali kamenje i Molotovljeve koktele. Nezadovoljstvo zbog povećanog nasilja u gradu, koji se smatra srcem katoličke Francuske, je veliko. U gradu koji je od Pariza udaljen više od 500 kilometara se obično politički šokovi u glavnom gradu ni ne osjećaju.

Škole kao sljedeći cilj?

Međutim, ovih dana je stanje sasvim drugačije. Val, uglavnom nekontroliranih, prosvjeda je brzo zahvatio cijelu zemlju. Od Bresta do Straßburga i od Lillea do Marseillea su demonstranti blokirali naplatne kućice na auto cestama, ulice i skladišta goriva ili su se u žutim prslucima okupili na prosvjednim marševima. Prosvjednici, potpomognuti "žutim prslucima", su zbog nezadovoljstva vladinom politikom prema obrazovanju u ponedjeljak blokirali oko 100 škola u cijeloj zemlji.

Francuski premijer Edouard Philippe i njegovi ministri su pred teškim zadatkom: istovremeno moraju pokazati strogoću ali i spremnost za dijalog. U protekla dva vikenda su u Parizu i gradovima u provinciji održane nekontrolirani prosvjedi za koje su turisti rekli da su sličili ratnom stanju. Ministra unutarnjih poslova, koji je na toj dužnosti samo mjesec i pol, Christopha Castanera, također predstoji izuzetno težak posao. On sa, ionako preopterećenim, policijskim snagama po svaku cijenu mora spriječiti da i trećeg vikenda dođe do kaosa na francuskim ulicama.

Građani, koji pružaju veliku podršku "žutim prslucima", kategorički su protiv ekstremnih ljevičara i desničara koji koriste prosvjede za nasilje i napade.

Građanski bijes usmjeren protiv elita

Emiliano Grossman, politolog iz Pariza kaže da se vlada također mora obratiti demonstrantima čiji uspjeh dijelom ima kontradiktorne razloge. S jedne strane postoje stare suprotnosti između pariškog "Bobosa ", dakle "bogate ljevice", koja je okrenuta problemima poput zaštite okoliša - i konzervativnih građana na siromašnijoj periferiji, koji se osjećaju zanemareni od strane vlade. "S druge strane, u zemlji je također puno ljudi koji su ljuti što je Macron vrlo brzo nakon stupanja na dužnost ukinuo porez na imovinu, inače porez koji samo bogati plaćaju", kaže Grossman. "Francuzi sada smatraju da ih ne zastupa ni ljevica ni desnica pariških elita".

U osnovi, Macron je stigao tamo gdje je započeo svoj predsjednički mandat: 24% birača mu je dalo svoj glas u prvom krugu izbora. Godinu i pol dana kasnije Macron se ne može osloniti na veću podršku birača.

Na izazove pred kojim se nalazi francuski predsjednik se s velikom napetošću gleda i u inozemstvu. "Ako u inozemstvu vlada dojam da jedan predsjednik nema pod kontrolom stanje u svojoj zemlji onda on i na međunarodnoj pozornici gubi kredibilitet", kaže Henrik Uterwedde iz njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu.

Promjene zbog pritiska sa ulice

Ono što situaciju na unutarnje-političkom polju čini još složenijom je to što nema političkih institucija koje bi posredovale, a sindikati i nekada dominantne stranke su u dubokoj krizi. Socijalisti i konzervativni republikanci se nakon katastrofalnih poraza na proteklim izborima još uvijek nisu oporavili.

Stanje nije ništa bolje ni u stranci predsjednika Macrona. Stranka "La République en Marche" je proteklog vikenda izabrala Stanislasa Guerinia za novog predsjednika. 36 godišnji političar se smatra bliskim predsjedniku Macronu, ali je među građanima potpuno nepoznat. Uterwedde kaže da pokret "žuti prsluci" nema vlastiti profil i do sada mu nije uspjelo da se tako orijentira da Macrona promatra kao prijateljskog ,ali i kritičnog partera koji se brine za probleme građana. Gledano iz takve perspektive je izlazak na ulicu jedini način da se promijeni politika naizgled svemoćnog predsjednika koji se želi držati svog reformskog kursa koji također mora praviti i ustupke.

Poboljšanje ni na vidiku

Zahtjevi koji se čuju sa ulice su nekontrolirani i ponekad kontradiktorni. Sve je počelo kao protest zbog povećanja nameta na gorivo. Međutim, zahtjeva je sve više: Macronova ostavka, novi izbori ili povećanje kupovne moći. "Jedan od zahtjeva će sigurno biti i povećanje minimalca što makroekonomski vjerojatno nema nikakvog smisla", kaže politolog Grossman. Međutim, ovih dana je u Parizu vrlo teško predvidjeti političku dinamiku.

U gradiću Le Puy-en-Velay se trenutno čiste ulice. Tijekom nereda je uhićeno 12 osoba, a pozlijeđeno je 18 policajaca. Strah da će prosvjedi ponovo izbiti je velik. Mir se neće tako brzo vratiti u ovaj gradić.