« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 14 dana i 21 sat

Dogodilo se na današnji dan - 10. travnja

Najveća erupcija vulkana u povijesti, izliveno originalno zvono Big Bena, ubijen Emiliano Zapata

Dogodilo se na današnji dan 10. travnja
Dogodilo se na današnji dan 10. travnja (Arhiva)
Više o

NDH

,

dogodilo se na današnji dan

,

Joseph Pulitzer

,

Eduard Slavoljub Penkala

,

Steven Seagal

,

Mario Stanić

,

Sophie Ellis-Bextor

,

rođeni 10. travnja

,

rođendani slavnih osoba

,

10. travnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni

,

10. 4.

,

Omar Sharif

,

osnovana NDH

Vulkan Tambora na indonezijskom otoku Sumbawa 1815. godine ušao je u najjaču fazu erupcije koja je trajala puna tri mjeseca. U 7 sati ujutro erupcija se intenzivirala, a svjedoci su događaj opisali kao "tri vatrena stupa koja su se spojila u jedan nakon čega se cijela planina pretvorila u užarenu tekuću masu". Najveća u povijesti zabilježena erupcija u potpunosti je uništila otok, a u moru oko njega ostavila plutajuće 'otoke' blata, pepela i drveća koji su dosezali promjer od 5 kilometara. Piroklastični tokovi dospjeli su 20 kilometara od centra erupcije čije su se eksplozije čule na udaljenosti većoj od 2.600 kilometara, dok su svjedoci na 600 kilometra udaljenosti prijavili zamraćenje Sunca u trajanju od dva dana koje je bilo posljedica uzdizanja oblaka pepela do visine od 43 kilometra. Od direktnih posljedica erupcije stradalo je oko 19.000 ljudi dok su glad i bolesti nakon nje odnijeli još oko 49.000 života na okolnim otocima, a 1816. je bila najhladnija godina na sjevernoj hemisferi u 4 stoljeća.

Originalno zvono za londonski Big Ben izliveno je 1858. godine u Stockton-on-Teesu. Tijekom testiranja zvono teško 14.5 tona je puklo te je od njega u ljevaonici Whitechapel Bell izliveno novo koje je težilo 13.76 tona, a ono i danas visi i upotrebljabva se u poznatom londonskom tornju kraj britanskog parlamenta.

Meksički revolucionarni vođa Emiliano Zapata ubijen je 1919. godine blizu Ciudad Ayale u saveznoj državi Morelos. Zapata je bio vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji koja je trajala od 1910. do 1917. Bio je nepismeni seljak domorodačkog podrijetla koji je pod krilaticom Tierra y libertad (Zemlja i sloboda) okupio vojsku seljaka i pridružio se revolucionarnom vođi Franciscu Maderi u ustanku protiv diktatora Porfirija Díaza. U svojoj reformi pod imenom Plan Ayala tražio je, a kasnije i sam provodio, preraspodjelu zemlje za domorodačko stanovništvo, no razočaran što Madero ne provodi agrarne reforme, a traži raspuštanje seljačkih gerilskih odreda i razoružanje seljaka odbija se pokoriti novoj vladi te udružen s Panchom Villom nastavlja otpor i nakon dolaska na vlast diktatora Victoriano Huerta, te njegovog nasljednika Venustiana Carranza. Revolucionar koji je i danas meksički simbol antifeudalne borbe i revolucije, te nadahnuće borcima protiv nepravedne politike prema meksičkim seljacima poput pokreta EZLN, ubijen je iz zasjede nakon čega se pokret koji je vodio postupno raspao.

Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 1941. godine

10. travnja kad je pripadnik domovinske skupine ustaškog pokreta, bivši austro ugarski pukovnik Slavko Kvaternik, u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom, proglasio je uspostavu NDH preko Radija Zagreb u 16 sati i 10 minuta. Njemačka je vojska ušla u Zagreb sat vremena kasnije. Veesenmayer je ipak nagovorio Mačeka na izjavu kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. Kvaternikov proglas i Mačekova izjava emitirani su na radiju. Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina "Hrvatski narod", kojim se objavljuje uspostava NDH. Većina građana je bila poprilično zbunjena ovim obavijestima. Poslije proglašenja NDH nije bilo ni dana bezvlašća jer su se sve institucije Banovine Hrvatske stavile na raspolaganje novouspostavljenoj državi. Vršitelj dužnosti bana Banovine Hrvatske, odjelni predstojnik Žilić, na kojega je Ivan Šubašić prilikom odlaska iz zemlje prenio svoje ovlasti, službeno je predao vlast Kvaterniku. 

Američki novinar i publicist Joseph Pulitzer, osoba uz čije ime se, naročito zbog izvještavanja prije i tijekom Španjolsko-američkog rata, veže termin "žuto novinarstvo" koje u fokus stavlja skandale i senzacije, ali i novinar koji je oporučno Fakultetu novinarstva Columbia ostavio zakladu iz koje se dodjeljuje Pulitzerova nagrada (američka nagrada za pisanu riječ), rođen je u mađarskom Makóu 1847. godine.

Hrvatski izumitelj i inženjer Eduard Slavoljub Penkala, čiji opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike i drugih područja, a najpoznatiji je po izumu penkale i nalivpera koje je patentirao 1907., rođen je 1871. godine u Liptovskom Mikulášu u Slovačkoj.

Američki redatelj i glumac Steven Seagal, majstor i instruktor aikida koji je svoju vještinu pretvorio u unosan hollywoodski biznis čiji su nebrojeni akcijski filmovi zaradili preko 600 milijuna dolara, rođen je u Lansingu u Michiganu 1951. godine.

Ovoga dana 1932. godine rođen je slavni egipatski glumac Omar Sharif najpoznatiji po ulozi Lawrencea od Arabije i dr. Živaga.

Bivši hrvatski nogometaš Mario Stanić, koji je zbog teške ozljede koljena u sezoni 2003/04 morao prisilno završiti do tada uspješnu nogometnu karijeru započetu u sarajevskom Željezničaru, a nastavljenu kroz Benficu, Club Brugge, Parmu i Chelsea, prvi strijelac koji je postigao gol za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju, rođen je 1972. godine u Sarajevu.

Engleska pjevačica i autorica Sophie Ellis-Bextor, autorica poznatih mainstream pop i nu-disco hitova poput Groovejet (If This Ain't Love), Murder on the Dancefloor i Music Gets the Best of Me, rođena je u Londonu 1979. godine.

10.04.2024. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh