Nacrt zakona o HRT-u zaradio oštre kritike

Nacrt novoga zakona o HRT-u naišao je večeras na brojne kritike sudionika javne rasprave koju je organiziralo Hrvatsko novinarsko društvo (HND), a uglavnom je riječ o prigovorima da predloženi zakon ne jamči neovisnost i samostalnost nacionalnog radija i televizije.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka kazao je kako strukovnoj novinarskoj udruzi nije prihvatljiv prijedlog da nadzorni odbor, koji bi se zakonom uveo kao tijelo koje nadzire poslovanje i financiranje HRT-a, bira glavnog ravnatelja HRT-a. "To je politički udar na HRT", rekao je Duka, uvjeren da dva neuspjela pokušaja izbora glavnog ravnatelja HRT-a svjedoče o tome da politička vlast čeka donošenje novoga zakona kako bi postavila čelnika nacionalne televizije koji joj je po volji.

Smatra da bi glavnog ravnatelja i dalje trebalo birati Programsko vijeće HRT-a, u koje bi članove izravno birale ustanove i organizacije civilnog društva.

Da bi se ovlasti nadzornog odbora trebale svesti na poslovanje HRT-a, a ne da upravlja HRT-om, smatra i HTV-ov urednik Goran Rotim, koji podupire prijedlog da vlada i HRT sklapaju ugovor, ali i ističe da bi taj ugovor trebao trajati najmanje deset godina. "Izradite zakon zajedno s nama (zaposlenicima HRT-a) i neka vrijedi za sva vremena", poručio je Rotim.

HND drži da bi izbor članova nadzornog odbora trebao odgovarati stranačkoj ravnoteži u parlamentu te da bi glavni ravnatelj glavne urednike trebao imenovati na temelju pozitivnog mišljenja novinara i urednika.Nacrt zakona oštro je napao predsjednik saborskog Odbora za medije i SDP-ov zastupnik Nenad Stazić, prozvavši sadašnju vlast da zakonom želi HRT ponovno pretvoriti u državnu televiziju.

"Tim zakonom HRT gubi svoju samostalnost i neovisnost od politike, vraćamo se na koncept državne televizije", ocijenio je Stazić, uvjeren da prijedlog po kojemu bi nadzorni odbor birao glavnog ravnatelja "pojednostavljeno znači da ga bira vlada".

"To je opcija da se javna televizija izruči jednoj političkoj stranci", rekao je, pozvavši vladu da, želi li državnu, a ne javnu televiziju, ukine obvezu plaćanja pristojbe i HRT financira iz državnog proračuna.

I novinar Drago Pilsel smatra da zakon kakav je sada predložen znači "vladino stavljanje šapa na javnu televiziju i radio", najavivši žestoki otpor novinara takvu zakonskom prijedlogu. "Napravit ćemo nered kakav do sada niste vidjeli i to prenesite vašem ministru", poručio je Pilsel državnoj tajnici ministarstva kulture Nini Obuljen.

Ona je, pak, istaknula kako nije korektno napadati zakonski prijedlog tolikom žestinom, naglasivši da je riječ tek o nacrtu zakona, dakle prijedlogu koji je upućen na javnu raspravu te su predložena rješenja daleko od konačnih. Obuljen je ustvrdila i da su brojna od tih rješenja onakva kakva imaju razvijene europske države, pa i ono da glavnog ravnatelja bira posebno tijelo, poput nadzornog odbora, i to uz mišljenje programskog vijeća nacionalne televizije.

Istaknula je kako je namjera radne skupine za izradu zakona bila kombinirati na HRT-u ustroj javne ustanove i trgovačkog društva, koji bi jamčio financijsku stabilnost te najveće medijske kuće i njezinu ulogu kao javne televizije koja ispunjava obvezu javnih usluga.

Marijana Jurleku iz Udruge izdavača zasmetalo je, pak, to što i nacrt novoga zakona HRT-u jamči najviše prostora za oglašivanje. To, ocijenio je, uništava hrvatsko medijsko tržište te se zauzeo da se HRT-u ukine prostor za komercijalno oglašivanje i tako "zaustavi agonija medijske industrije u nas". (hina/metro-portal)