More prijeti velikim gradovima
Dijelovi najvećih gradova u Aziji mogli bi zbog porasta razine mora završiti pod vodom do 2100. godine
Razina mora već se podigla zbog sve veće temperature oceana i dosad neviđenih razina topljenja leda izazvanih klimatskim promjenama. Izvješće objavljeno u časopisu Natural Climate Change nudi nove uvide i oštra upozorenja o potencijalnim katastrofalnim posljedicama za milijune ljudi, prenosi CNN.
I dok su mnogi megagradovi na obalama Azije već sada u opasnosti od poplava, studija navodi da se u starijim analizama podcijenila razina porasta razine mora, kao i poplave izazvane prirodnim oceanskim fluktuacijama.
Prirodne fluktuacije visoko variraju pa je prema tome teško precizno odrediti njihov utjecaj, no studija je pokazala da bi maksimalne posljedice prirodnih oceanskih fluktuacija u kombinaciji s očekivanim posljedicama klimatskih promjena mogle dovesti do toga da će nekoliko azijskih megagradova postati nova žarišta visokih porasta razine mora.
Na primjer, studija predviđa čak 18 puta češće poplave na obali glavnog grada Filipina, Manile, unutar sljedećih stotinu godina nego što je to dosad bio slučaj. Razlog su isključivo klimatske promjene.
Ako se uzmu u obzir i prirodne oceanske fluktuacije, učestalost poplava na obali raste na čak 96 puta više no dosad, otkrila je studija.
Milijuni se moraju 'pripremiti na najgore'
Lourdes Tibig, savjetnica za klimatske znanosti na Institutu za klimu i održive gradove na Filipinima, kaže da rezultati studije pokazuju koliko je hitno uhvatiti se u koštac s posljedicama klimatskih promjena.
"Svijet mora nešto poduzeti po pitanju klimatskih promjena mnogo brže i ambicioznije, kako bi se zaštitili životi milijuna ljudi koji žive u našim priobalnim megagradovima", rekla je Tibig.
Manila, gdje živi više od 13 milijuna ljudi, nije usamljena.
Studija koju su proveli znanstvenici s francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), francuskog sveučilišta La Rochelle i Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u SAD-u (NCAR) otkriva da su u opasnosti i glavni grad Tajlanda, Bangkok, Ho Chi Minh u Vijetnamu, kao i Yangon u Mjanmaru, ali i Chennai i Kolkata u Indiji kao i tropski otoci na zapadu Pacifika i Indijskog oceana.
Ubrzat će se i porast razine mora na zapadnim obalama SAD-a i Australije, navodi se u studiji.
Više od 50 milijuna ljudi samo u azijskim megagradovima mogli bi se suočiti s posljedicama većeg povišenja razine mora od očekivanog - samo u Indiji ih je 30 milijuna.
U Bangkoku živi najmanje 11 milijuna ljudi, u Ho Chi Minhu više od 9 milijuna, a u Yangonu oko 5.6 milijuna.
Promjene u razini mora opisane u izvještaju vjerojatno se neće dogoditi do kraja 21. stoljeća. Ipak, ako se poveća stopa emisija stakleničkih plinova, prijetnja postaje neminovna, upozoravaju autori.
Znanstvenik Aixue Hu, jedan od autora studije s NCAR-a, kaže da bi i političari i javnost trebali biti zabrinuti zbog tih prijetnji.
"Iz perspektive politika, moramo se pripremiti na najgore", kaže Hu.
Porast temperature mora
Priopćenje iz NCAR-a kaže da je studija otkrila kako bi se prirodni fenomeni poput El Niña koji podiže temperature na zapadnom Pacifiku, Australiji i Aziji, mogli povećati predviđeni porast razine mora zbog klimatskih promjena za čak 20 do 30 posto, što također povećava opasnost od ekstremnih poplava.
Klimatske promjene već su prouzročile dosad neviđene ekstremne poplave u pacifičkoj regiji Azije prošle godine.
Analiza servisa za klimatske promjene Europske unije Copernicusa opisuje 2022. kao "godinu klimatskih ekstrema", uključujući smrtonosne poplave u Pakistanu i poplave u Australiji. Istovremeno su temperature oceana na najvišim razinama otkad postoje mjerenja, a očekuje se da će nastaviti rasti.
Izvješće koje je u siječnju objavila Nacionalna administracija za oceane i atmosferu navodi da su prošle godine temperature oceana srušile rekorde koji su prethodno postavljeni 2021.
Protekle četiri godine bile su najtoplije otkad postoje mjerenja po pitanju oceana na Zemlji.
"Nažalost, predviđamo da će 2023. biti još toplija od 2022.", rekao je u siječnju Gavin Schmidt, klimatolog u NASA-i.
Novi komentar