Mladi zainteresirani za znanost

Podaci iz istraživanja o stajalištima mladih Europljana prema znanosti, koje je proveo Eurobarometar u 27 zemalja Europske unije, govore da mlade zanima znanost i tehnologija i smatraju je korisnom za društvo, no kritični su prema načelima kojima se vode znanstvenici te misle da znanost previše vode načela profita.

"Općenito stajalište o koristi znanosti za društvo izrazilo je 82 posto ispitanika, a nešto niži postotak mladih smatra da znanost može unaprijediti kvalitetu života te smanjiti siromaštvo i glad", izjavila je za Hinu sociologinja Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja komentirajući rezultate istraživanja.

Eurobarometar je servis Europske komisije za periodično istraživanje stajalište građana država članica prema društvenim, ekonomskim i političkim pitanjima. Istraživanje o stajalištima mladih Europljana prema znanosti proveo je u rujnu na uzorku od 25.000 mladih u dobi od 15 do 25 godina u 27 država članica EU, a rezultate je objavio u studenome na 200-tinjak stranica izvješća.

Po podatcima Eurobarometra, čak 67 posto ispitanika zanima znanost i tehnologija u vijestima, što je niže od 90 posto mladih zainteresiranih za zabavu i kulturu, no ipak više od 45 posto onih koji su zainteresirani za ekonomiju i politiku.

Najpopularnija područja unutar znanosti su izumi i nove tehnologije (90 posto ispitanika), slijede medicina i ICT, a dvije trećine mladih zainteresirano je za znanost o svemiru.

Potočnik je rekla kako su na prvi pogled podatci odlični za znanost - mladi Europljani zainteresirani su za znanost i tehnologiju i imaju pozitivna stajališta o koristi znanosti za društvo. No, istaknula je, mladi su kritični prema načelima kojima se vode znanstvenici - tri četvrtine ih smatra da znanost previše vode načela profita te da bi osnovni cilj znanosti trebao biti povećanje znanja.

Upozorila je da vrlo nizak postotak mladih doista i želi karijeru u znanosti. Osobno se u znanosti vidi više mladića od djevojaka, a najviše je mladih zainteresirano za društvene i humanističke znanosti (19 posto), zatim za biologiju i medicinu (13 posto), za tehničkko područje (11 posto), prirodno (10 posto) te za matematiku (8 posto).

Eurobarometrovo istraživanje u skladu je s rezultatima ROSE istraživanja (the Relevance of Science Education), međunarodnim projektom sa sjedištem u Norveškoj kojemu je cilj ispitati stajališta javnosti, posebice mladih, prema znanosti i tehnologiji.

Po tom istraživanju, provedenom na 34 države svijeta, rekla je zagrebačka sociologinja, vidi se da stupanj zainteresiranosti djece i mladih za znanost opada s rastom stupnja razvijenosti državne ekonomije.

Najjednostavnije objašnjenje takvog trenda, dodala je, jest u tome što su potrebe stanovništva razvijenih ekonomija zadovoljene u većem stupnju te djeca i mladi ne osjećaju potrebu rješavati probleme onako kako žele djeca iz manje razvijenih ekonomija.

To je upotpunjeno s vrlo visokim postotkom prihvaćenog stajališta da znanost pridonosi rješavanju društvenih problema te ukidanju siromaštva, a koje se provlači u gotovo svim istraživanjima o percepciji znanosti, rekla je Potočnik.

Za Hrvatsku, međutim, kako je istaknula, ne postoje podatci o interesu javnosti za znanstvena područja, a podatci o interesu mladih za izbor struke u pojedinim područjima znanosti su proturječni i govore samo o broju upisanih studenata, ne i o mladima koji žele nastaviti karijeru u znanosti.