« Ekosfera
objavljeno prije 11 godina i 5 mjeseci
MAJKA ZEMLJA

Međunarodni dan bioraznolikosti: treba nam održiv model razvoja

Svjetski čelnici su različitim porukama upozorili da ugrožavanjem drugih vrsta čovjek ugrožava i vlastiti opstanak

bioraznolikost
bioraznolikost (Shutterstock)
Više o

Dan bioraznolikosti

,

bioraznolikost

Zapadni model ekonomskog razvoja uništava "Majku-zemlju", ustvrdio je bolivijski predsjednik za posjeta Laponcima u petak, dan uoči 22. svibnja, Međunarodnog dana bioraznolikosti, a vijest o uginuću 2.000 grla ugrožene vrste sajga antilope u Kazahstanu jasno upozorava na čovjekovu odgovornost.

Poseban dan posvećen jačanju svijesti ljudi o potrebi očuvanja bioloških vrsta ustanovljen je 1992., kada je na snagu stupila Konvencija o biološkoj raznolikosti.

Ove godine Dan bioraznolikosti obilježava se s posebnom pozornošću jer je 2010. proglašena Godinom bioraznolikosti na temu razvoja i ublažavanja siromaštva. Svjetski čelnici različitim su porukama upozorili da ugrožavanjem drugih vrsta čovjek ugrožava i vlastiti opstanak.

"75 posto siromašnih u svijetu živi u ruralnim područjima, a da bi namirili svakodnevne potrebe i priskrbili za život, oni izravno ovise o bioraznolikosti", poručio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

UN je 2002. u Milenijske ciljeve upisao da je presudno usporiti izumiranje bioloških vrsta, podsjetio je Ban i pozvao vlade na odgovornu politiku porukom "Priznajmo da je bioraznolikost život, naš život. Očuvajmo ga sada, prije nego bude prekasno".

Izvršni direktor Konvencije o biološkoj raznolikosti Ahmed Djoghlaf dramatičnim je podacima upozorio na to da "ljudi uništavaju raznolikost života na Zemlji", a time i izvore hrane.

O bioraznolikosti šuma ovisi 300 milijuna, uglavnom siromašnih ljudi, no svake godine u svijetu nestane tri milijuna hektara šume.

Za milijardu ljudi riba je jedini izvor proteina životinjskog podrijetla, a za 2,6 milijarde ljudi meso ribe čini 20 posto unosa proteina. No, do 2030. godine moglo bi biti uništeno 60 posto koraljnih grebena koji pružaju hranu i omogućuju život za 30 milijuna malih ribara u zemljama u razvoju.

Pet je glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje, nabrojio je Djoghlaf.

Najteže je na najsiromašnijem kontinetu, Africi, gdje najviše zabrinjavaju glad, zbog koje je 265 milijuna stanovnika subsaharske Afrike pothranjeno, te promjena klime, zbog koje suše svake godine pogađaju 220 milijuna Afrikanaca.

U izvješću koje je UN objavio uoči 22. svibnja procjenjuje se sadašnji gubitak vrsta "a taj je više od 10 puta veći od prirodnog ritma izumiranja vrsta".

Vrijeme je da promijenimo ponašanje jer "poduzetništvo po današnjem modelu više nije prihvatljivo", rekao je Djoghlaf koji očekuje stvaran angažman svjetskih čelnika na samitu u New Yorku u rujnu, u sklopu Općeg skupštine UN-a.

Kao da je osluhnuo njegove riječi, bolivijski predsjednik Evo Morales, prvi šef države koji je u Karasjoku, na sjeveru Norveške posjetio parlament norveških Laponaca, nazvao je zapadni model ekonomskog razvoja glavnim krivcem uništenja Zemlje, javlja agencija AFP.

"Naš način života poštuje prirodu" i "zato imamo problema sa zapadnim modelom koji je Majku-zemlju pretvorio u robu", ustvrdio je predsjednik Bolivije koja raspolaže drugim najvećim pričuvama prirodnog plina u regiji.

AFP prenosi i vijest iz Kazahstana gdje su vlasti objavile da je razlog uginuća 2.000 grla ugrožene sajga antilope (Saiga tatarica), koja živi u kazahstanskoj stepi i zapadnoj Mongoliji, vjerojatno trovanje. Istraga je u tijeku, a ministarstvo navodi da je od 1990. populacija od milijun grla pala na 50.000 grla. Razlog krivolova je taj što su rogovi mužjaka sajge vrlo cijenjeni u tradicionalnoj kineskoj medicini, no vrstu ugrožava i širenje poljoprivrednog zemljišta. (hina/metro-portal)

21.05.2010. 16:24:13
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh