Ljudi Trećeg svijeta imaju niži IQ jer su fokusirani na preživljavanje?

U zemljama Trećeg svijeta pogođenima raznim bolestima, prioritet je preživljavanje i populacije teže ka razvoju snažnijeg imunološkog sustava umjesto inteligencije, navodi se u kontroverznoj teoriji.

Neki kritičari upozorili su kako bi studija mogla biti opravdanje za rasizam, ako se ovi navodi upotrijebe za argumentaciju kako ti ljudi nisu dovoljno inteligentni kao oni koji žive u hladnijim klimama i bogatijim zemljama. Drugi pak ukazuju da su drevni Perzijanci, Grci i Rimljani živjeli u toplijim klimama, no svejedno su uspjeli razviti iznimne civilizacije.

Američki istraživači tvrde kako bi njihov rad mogao objasniti zašto kvocijent inteligencije varira diljem svijeta, te je niži u nekim zemljama u razvoju pogođenim bolestima poput malarije, tetanusa i tuberkuloze.

>> Je li veličina mozga važna za inteligenciju?

Infekcije i bolesti mogu imati važan utjecaj na inteligenciju kao i obrazovanje, prehrana i blagostanje, navodi istraživač Randy Thornhill sa Sveučilišta New Mexico. Naime, djeca mlađa od 5 godina koriste većinu energije za razvoj mozga, a to može biti onemogućeno ako se moraju boriti s raznim boleštinama.

Znanstvenici su usporedili podatke iz svjetskih studija kvocijenta inteligencije s kartama bolesti koje je načinila Svjetska zdravstvena organizacija, te zaključili kako veći nivo infekcijskih bolesti u nekoj zemlji, znači niži nacionalni IQ. ˝Efekt tih bolesti na IQ veći je nego bilo koji drugi analizirani faktor˝, dodaje Chris Eppig, koji je sudjelovao na istraživanju.

Kritičari studije navode kako postoje mnogi tipovi inteligencije koje zapadnjački znanstvenici nisu mjerili. Nizak IQ ne znači nužno glupost ili nesposobnost. Ljudi u zemljama s toplom klimom imaju intelektualne vještine da prežive u vrlo teškom okruženju. Stručnjaci objašnjavaju da djeca koja se bore s bolestima propuštaju školu, što bi mogao biti pravi razlog niskog IQ, a ne usporeni razvoj mozga.