Liječnici - novi hrvatski uvozni proizvod

Zbog višegodišnje nebrige za obnavljanje kadra, premalog broja specijalizacija, nedovoljno upisanih studenata na medicinske fakultete, neplaćanja pripravničkog staža i odlaska u inozemstvo Hrvatska posljednjih godina ima problem s nedostatkom liječnika. Iako situacija još uvijek nije alarmantna, ako uključeni u brigu o zdravstvenim kadrovima ne poduzmu nešto uskoro bi nas mogli liječiti doktori uvezeni iz zemalja puno manje razvijenih od naše. Kod nas na 1000 stanovnika ima 2,4 liječnika, dok je europski prosjek 3,3. Prema najnovijim podacima, Hrvatskoj nedostaje više od 1200 specijalista u bolnicama i primarnoj zaštiti.

U bolnicama najviše nedostaje internista, 328, ništa bolje nije ni s općim kirurzima kojih nedostaje 319. Nemamo ni dovoljno ginekologa i pedijatara. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, nedostaje 209 ginekologa i 69 pedijatara. Zabrinjavajući je i podatak da je prosječna starost specijalista u hrvatskim bolnicama oko 55 godina. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje već se godinama muči kako pokriti cijelu mrežu primarne zdravstvene zaštite. Jednostavno nemaju kadra jer u tom segmentu zdravstvenog sustava nedostaje 154 liječnika obiteljske medicine, 84 pedijatra i 60 ginekologa.

U većim sredinama ti problemi nisu toliko izraženi, ali su zato liječnici u manjim sredinama primorani raditi daleko više od 48 sati tjedno. Svi se sjećamo liječnika s otoka Paga koji već godinama traže još najmanje jedan liječnički tim, jer niti zimi ne uspijevaju obaviti sav posao koji se od njih zahtijeva, a kamoli u ljetnoj sezoni.

Neatraktivno zanimanje

- Na žalost, situacija nije zabrinjavajuća samo kad je riječ o liječnicima. Sličan je problem s anesteziolozima i stomatolozima, općenito medicinskim kadrovima.

Da liječničkog kadra jednostavno nema, pokazuje i podatak da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 2000. godine bilo nezaposleno 930 liječnika, od čega 359 sa stručnim ispitom, a sada ih ima 173, od kojih 35 ima položeni stručni ispit - ističe dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Nezaposlenih liječnika, pritom valja napomenuti, ima samo u tri hrvatske županije, u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. U svim ostalim županijama nema ni jednog nezaposlenog liječnika.

Koliko je medicina postala nepopularno zanimanje za mlade ljude govori i podatak da se prije 18 godina za jedno upisno mjesto na Medicinskom fakultetu natjecalo sedam kandidata, a ove godine samo njih 2,2. I pored toga upisne kvote nisu bile popunjene.

Koliko je medicina postala nepopularno zanimanje za mlade ljude pokazuje i podatak da se prije 18 godina za jedno upisno mjesto na Medicinskom fakultetu natjecalo sedam kandidata, a ove godine samo njih 2,2. I pored toga upisne kvote nisu bile popunjene.
dr. Hrvoje Minigo
predsjednik Hrvatske liječničke komorePad ugleda i statusa

- Većina liječnika u Hrvatskoj nije zadovoljna svojim statusom u društvu, s obzirom na to koliko su godina i novca uložili u svoje školovanje. Nakon šestogodišnjeg studija, godinu dana staža i 4,5 ili 6 godina specijalizacije, pod uvjetom da sve ide u roku, liječnik ima više od 30 godina, a nema sigurno radno mjesto.

Plaće su im značajno manje nego njihovim kolegama u europskim zemljama, primjerice u Njemačkoj specijalist početnik ima plaću 5700 eura, a kod nas su prezadovoljni ako s noćnim dežurstvima doguraju do 9000 kuna - naglašava dr. Hrvoje Minigo.

Odlazak u inozemstvo

Dio liječnika u posljednje vrijeme sve se češće odlučuje bijele kute u bolnicama ili ordinacijama zamijeniti istim takvima, ali u farmaceutskim tvrtkama ili pak privatnim ordinacijama.
Razlozi su posve jasni, veće plaće koje u sustavu zdravstva ne mogu dobiti, ali i puno manja odgovornost te radno vrijeme koje ne uključuje dežurstva i rad vikendom. Ne poduzme li se uskoro nešto na afirmaciji liječničke profesije u nas, kroz stimulaciju mladih za to zanimanje, problem bi uskoro mogao biti i veći.

Jer, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve će više liječnika trbuhom za kruhom emigrirati u druge zemlje, što se pokazalo kod mnogih zemalja koje su nedavno ušle u EU. Već sada 238 doktora medicine, koji su se školovali u Hrvatskoj, zatražilo je licencu za rad u inozemstvu, a istovremeno samo 28 stranih doktora došlo je raditi u Hrvatsku. Zato je krajnji čas da se nešto poduzme kako bi se situacija popravila.

- Država posljednjih godinu dana pokušava ugasiti požar tako što plaća pripravnički staž, na koji se ne smije čekati dulje od tri mjeseca, i k tome odobrava i veći broj specijalizacija.
Trenutno je na specijalizaciji oko 1700 mladih liječnika. Jedna od mjera koja bi trebala pomoći da se poveća broj liječnika je i povećanje upisnih kvota na medicinskim fakultetima na kojima bi šesta, zadnja godina, trebala biti godina staža, te povećanje plaće liječnika - zaključuje dr. Minigo. 

U svijetu nedostaje 4 milijuna liječnikaNedostatak liječnika nije samo hrvatski problem. Svjetska zdravstvena organizacija potaknula je osnivanje globalne inicijative kako bi se u sustavima zdravstva više pažnje posvetilo ljudskim resursima. Prema procjenama, u svijetu, naime, nedostaje čak četiri milijuna liječnika.