Libra ili je li nam jasno, koliko je novac doista moćan?

Taksisti čitavog svijeta se uzbuđuju jer im prijevozna služba Uber ugrožava posao. Još uvijek sudovi presuđuju u korist starog modela prijevoza i protiv Ubera, ali koliko dugo će to još trajati?

Hoteli se žale na manje gostiju jer ljudi radije bukiraju noćenja preko AirBnB-a. I tu sudovi presuđuju protiv novog konkurenta s interneta jer je poslovni model zapravo prenamjena ionako oskudnog stambenog prostora.

Telekomunikacijskim koncernima se smanjuje dobit jer je telefoniranje i na drugi kontinent preko npr. WhatsAppa praktično besplatno. Kablovske televizije čekaju crni dani jer sve se više ljudi okreću Netflixu ili DAZN-u i tamo gledaju sve što žele. Maloprodaja trpi jer je na koncu ipak lakše stisnuti dugme kod Amazona i sličnih..

Posvuda se može i golim okom vidjeti što se misli kad se kaže kako digitalizacija neće samo promijeniti našu svakodnevnicu, nego i čitave sektore, kako u industriji tako i u uslužnim djelatnostima. Ne izgleda da se taj proces može zaustaviti, a čini se jednostavno nemoguće okrenuti kotač unazad. I upravo se sprema revolucija u slijedećem sektoru: u financijama.

Takozvani kriptonovac već puni naslovnice, ali uglavnom negativno. Najpoznatiji od tog virtualnog platežnog sredstva, Bitcoin je privukao pažnju upravo neviđenim oscilacijama svoje vrijednosti, a česta je i tema Crne kronike kad ga neki internet-kriminalci koriste za ucjene i traže isplatu u Bitcoinima. Takav „novac" voli i organizirani kriminal, šverceri i prodavači svega što se ne smije kupovati, od droge, oružja pa do dječje pornografije: kripto-valuta im je dar sa neba jer se trag digitalnog novca može gotovo savršeno sakriti u digitalnoj prašumi nula i jedinica.

Dobričina i humanist Mister Zuckenberg

Kao i uvijek kad se Mark Zuckenberg nečega dosjeti, svima priča samo lijepe i pohvalne stvari. Njegova socijalna mreža je skrb za sve korisnike interneta, sve do posljednjeg kutka naše planete: naravno, tu je riječ o čistom humanizmu. A sad će dobiti i digitalni novac kojim će se moći prenositi iznosi tako brzo, sigurno, jednostavno i jeftino kao i slanje poruke WhatsApp-om (podsjetimo: WhatsApp je u vlasništvu Facebooka). Kod Libre cilj Facebooka naravno da nije njegova vlastita korist i dobit, nego da 1,7 milijardi ljudi omoguće nesmetani pristup novčanim uslugama čak i tamo gdje toga sad uopće nema. Dakle i tu je nešto posve altruistički i iz čiste ljubavi prema bližnjima.Ali kod novca, kao što se zna; prestaje svako prijateljstvo. Zato nadzornici novca koji još dolazi iz analognog svijeta, više nego skeptično promatraju taj svijet digitalnih novčanica još otkako su se pojavile. Zasad se zapravo malo, da ne kažemo ništa nije promijenilo. Ali to se upravo mijenja. Prije nekog vremena je internetski gigant Facebook objavio svoje planove za uspostavljanje vlastite digitalne valute, Libre.

No nije baš raširena vjera da je Zuckerbergu i njegovima na pameti samo dobročinstvo. Zašto su inače i Ebay i Paypal, Mastercard i Visa već unaprijed rekli neka ne računa na njihovu suradnju? Zašto je posebno povjerenstvo američkog kongresa ovog tjedna Zuckerberga punih šest sati „pržilo" pitanjima? S druge strane, čak niti šef najveće banke na svijetu, Jamie Dimon iz JP Morgan Chase nije zvučao osobito uvjerljivo kad je rekao kako Libra „nema nikakve budućnosti" i „nikad" se neće dogoditi. Pjevanje u mračnoj šumi da bi se otjerao vlastiti strah?

Kraj dolara?

Jer strah postoji da kada bi koncern s tolikom snagom na tržištu kao što je Facebook s njegovih 2,4 milijardi korisnika (mušterija-kupaca), onda bi se mogla poremetiti i stabilnost tržišta novca. Novac mi smrtnici smatramo apsolutnom vrijednošću. To nije tako: i novcu vrijednost ovisi o ponudi i broju onih koji ga traže. A to može onda potkopati i ulogu dolara kao glavne svjetske valute.

To bi imalo i dramatične posljedice za politiku Sjedinjenih Američkih Država. Direktno već i tako jer se točno govori kako SAD imaju goleme dugove, ali i tiskarske strojeve za dolar. Indirektno, jer se opet dolarima nagrađuju prijatelji i kažnjavaju sankcijama neprijateljski režimi i diktatori. Sve to možda više neće funkcionirati. Bilo da je riječ o pranju novca kriminalaca ili financiranju terora, već je sad teško nadzirati putove novca, a kad to više uopće neće biti moguće, onda bi i se sve doista moglo oteti svakoj kontroli.

Čak i Europljani su se probudili. Ministar financija Njemačke, Olaf Scholz se čak izborio za to da se profilira kao predvodnik u borbi protiv Libre i kod svoje analize moguće opasnosti mu je nedavno u Washingtonu pljeskao čak i predsjednik američke centralne banke, Feda. Scholz ne samo da ne želi Libru, nego želi stvoriti alternativu za brz i povoljan transfer novca preko nacionalnih granica. „Mi trebamo digitalni euro", čuje se uz podršku i njemačkih komercijalnih banaka. I dalje: ako to mi ne stvorimo, napravit će netko drugi.

Sve to već zvuči kao kopija Marka Zuckerberga. I on je pred povjerenstvom Kongresa imao neoborivi argument: bolje da mi odobrite ovaj projekt sa Librom, jer ako Amerika ništa ne učini (Zuckenberg pod „Amerika" naravno misli Facebook), onda će to napraviti netko drugi. Kinezi već odavno planiraju slično i to bi bila mnogo veća opasnost.

I tako dolazimo do najvećeg pitanja: nakon taksista i vlasnika hotela, hoće li i države ostati monopolisti na novac? Ili će to biti privatne kompanije kao što je Facebook, ili vlasnici računalnih poslužitelja koji diljem svijeta stvaraju Bitcoin?

Bitka za novac budućnosti u našim novčanicima je već odavno počela...