Kriza vlade je prevladana, no što će biti s kurikularnom reformom?

Kriza izazvana obijanjem ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak da prihvati svog državnog tajnika Matka Glunčića za voditelja Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme riješena je imenovanjem bivšeg ministra obrazovanja Radovana Fuchsa za posebnog savjetnika premijera Plenkovića za obrazovnu reformu. Fuchs bi tako trebao koordinirati ERS-om, ali i osigurati suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Posebnim stručnim povjerenstvom (PSP) za provedbu kurikularne reforme.

Dakle, umjesto voditelja ERS-a dobili smo koordinatora ERS-a. PSP, kojem je na čelu premijer Plenković, ujedno je odabrao 12 članova ERS-a, istodobno poništivši natječaj za voditelja ERS-a. Time je prevladana kriza koja je zaprijetila stabilnosti vladajuće koalicije, no sada se otvara pitanje što će to značiti za provedbu kurikularne  reforme.

Politika kontinuiteta

Naša sugovornica podsjeća i da ministrica Divjak posljednjih nekoliko mjeseci konstantno govori o institucionalizaciji reforme, što je, po njezinom sudu, također nastavak politike njenih prethodnika. Kaže kako je nakon prvog prosvjeda za kurikularnu reformu 2016. godine tadašnji ministar Šustar osnovao povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican i Matkom Glunčićem, čija je zadaća zapravo bila revizija svega učinjenoga u Jokićevo vrijeme. "Jedna od preporuka koje je 'iznjedrilo' to povjerenstvo bila je upravo institucionalizacija kurikularne reforme, odnosno njeno čvrsto vezanje uz Ministarstvo obrazovanja, a smanjivanje uloge 'paraskupina' poput Ekspertne radne skupine. Ministrica se, zanimljivo, u nemogućnosti da posao napravi onako kako treba, priklonila ideji institucionalizacije, bez obzira na Strategiju obrazovanja koja daje značajnu ulogu ERS-u", naglašava Kršul. Novinarka Dora Kršul, koja za portal Srednja.hr sustavno prati kurikularnu reformu, nije optimistična kada je riječ o budućnosti reforme. Štoviše, ona kod ministrice Divjak prepoznaje "politiku kontinuiteta" s njezinim prethodnicima koji su, kako kaže, jasno opstruirali kurikularnu reformu. Kršul tvrdi da se ministrica Divjak priklonila "parcijalnim rješenjima" prilikom uvođenja eksperimentalne, tzv. 'Škole za život', koja u bitnome odstupa od cjelovitosti izvorno osmišljene Cjelovite kurikularne reforme. "U nedostatku ideje i vizije, kao jedan od njezinih prvih 'obrazovnih' poteza bila je najava uvođenja obvezne informatike, što je također u nedostatku vizije i ideje najavljivao njezin prethodnik Barišić. Ništa protiv informatike, dapače, no promjena mora biti cjelovita i sustavna, a ne temeljena na populističkim i parcijalnim rješenjima koja donose dva-tri jeftina politička boda", podvlači za DW Dora Kršul.

Institucionalizacija reforme

To nije jedini paradoks koji primjećuje naša sugovornica: "U paradoksalnoj je situaciji Glunčić koji je najprije kritizirao 'paraskupine' i zalagao se za institucionalizaciju, a onda se prijavio za šefa 'paraskupine' (ERS-a). Ministrica koja je prošle godine na prosvjedu zahtijevala ostavku Dijane Vican, sada želi institucionalizaciju reforme, baš kako ju je htjela Vican. Nažalost, u ovakvim šizofreničnim uvjetima, Cjelovita kurikularna reforma onako kako je izvorno osmišljena i izrađena stvarno nema nikakve šanse."

Sveučilišni profesor, bivši predsjednik PSP-a i predsjednik SDP-ova Savjeta za obrazovanje Neven Budak vjeruje da će obrazovna reforma ipak biti provedena. Ne vidi, naime, kako bi eksperimentalna faza provedbe reforme mogla biti zaustavljena. Vjeruje da će se nakon godinu dana eksperimentalne provedbe pokazati dobre strane reforme i da će reforma onda biti postupno uvođena, što znači da bi reforma mogla uspjeti.

Fuchsovo imenovanje Budak smatra pokušajem da se Plenković izvuče iz neugodne situacije u kojoj se našao zato što obrazovnu reformu nije htio predati u ruke stručnjaka. "Vrhunac je bio kada je samoga sebe postavio za predsjednika PSP-a, premda on nije nikakav stručnjak za to područje", ocjenjuje Budak i podsjeća da su i ERS i PSP zamišljeni kao stručna tijela, premda u svom radu moraju imati potporu politike.

Fuchs spreman na suradnju

Politika se, po njegovom mišljenju, ne bi trebala miješati u stručna pitanja. Politika treba reći što je cilj reforme, prepuštajući struci da reformu provede i te ciljeve ostvari. Budak upozorava da su zbog toga i osnovani ERS i PSP, kao tijela koja će obaviti posao koji Ministarstvo obrazovanja ne može obaviti, jer za to nema kapacitete.

Kada je riječ o očito napetim odnosima ministrice Divjak i premijera, Budak smatra da se ministrica Divjak ne bi trebala bojati da će središnja pozicija Ministarstva obrazovanja u provedbi reforme biti dovedena u pitanje, vjerujući da će Fuchsovo imenovanje dovesti do smirivanja tenzija. Fuchsa Budak opisuje kao čovjeka "koji je spreman na suradnju" i "koji želi pokrenuti provedbu blokirane reforme". 

"Nezgodno je što je poništavanjem natječaja prekršena procedura, i to drastično, te što je uvedena nova funkcija koja u tom sustavu dosad nije postojala. Ali ako sve to vodi prema efikasnijem provođenju reforme, onda time možemo biti zadovoljni", ocjenjuje Budak.

Ovaj stručnjak na kraju podsjeća na još jedan važan detalj. U trenutku u kojem smo usredotočeni isključivo na kurikularnu reformu, objašnjava Budak, u potpunosti smo zaboravili na provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, jer kurikularna je reforma samo jedan od 33 cilja te Strategije. "Nužno moramo poraditi i na ostvarivanju drugih ciljeva Strategije ako želimo da sustav profunkcionira. Sama kurikularna reforma nije garant da će obrazovni sustav postati bolji. Moramo raditi i na podizanju kvalitete nastavničkog kadra, licenciranju nastavnika i povećavanju društvenog ugleda nastavnika, profesionalizaciji ravnateljskog zanimanja, podizanju kvalitete rada škola, opremanju škola i promjeni atmosfere u školama. Za istinski napredak nije dovoljno samo promijeniti kurikulume", kaže Budak. Očito je, dakle, da Hrvatsku s obrazovnom reformom čeka još puno posla.