Kratki vodiči o održivom življenju za djecu
Djeca su ključna u izgradnji boljeg svijeta, odgovornijeg, pravednijeg i održivijeg društva za sadašnje i buduće generacije
U sklopu projekta EdUTOPIJA 21 - stvaramo održivu budućnost, za nove generacije koje imaju priliku graditi bolji svijet, Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) pripremila je seriju edukativnih materijala Što djeca trebaju znati o održivom razvoju, koja u formi kratkih i zabavnih vodiča najmlađe upoznaje s konceptom održivosti te im približava pojmove društvenog, ekološkog i ekonomskog područja održivog razvoja. Prvi objavljeni vodiči za djecu su Kompostiranje je i djeci super te Lov na samoniklo bilje.
Djeca su ključna u izgradnji boljeg svijeta, odgovornijeg, pravednijeg i održivijeg društva za sadašnje i buduće generacije. Naš zadatak je usaditi im održive navike. Usmjeriti ih da budu odgovorniji prema sebi, jedni prema drugima i prema okolišu. Pružiti im znanja i vještine koje će im pomoći u nošenju s ključnim izazovima. Naučiti ih da razumiju stvarnost oko sebe i preuzimaju odgovornost za rješavanje problema u društvu u kojem žive. Potaknuti ih da pokreću pozitivne promjene. Pripremiti ih da postanu lideri održive budućnosti...
Kratki vodiči o održivosti za djecu rezultat su niza predavanja i radionica namijenjenih osnovnoškolcima, koje su prošle godine održane u sklopu projekta EdUTOPIJA 21 - stvaramo održivu budućnost, a koje obrađuju teme održivog razvoja kao što su zdrava prehrana, održiva potrošnja, otpad i plastika, ljudska prava, demokratsko građanstvo te modeli proizvodnje i potrošnje koje štite ljude i planet.
ZMAG-ov projekt EdUTOPIJA 21 - stvaramo održivu budućnost svojim edukativnim programom i participativnim pristupom osnažuje djecu i mlade da postanu aktivni građani koji će se znati odnositi prema izazovima 21. stoljeća, s osjećajem solidarnosti i odgovornosti prema svojoj lokalnoj zajednici, ekosustavima planeta i budućim generacijama.
Uz pomoć ovih super vodiča, Vaše dijete već danas može krenuti s malim svakodnevnim (održivim) praksama!
Što je to kompostiranje?
Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas, a najjednostavniji primjer nam je šuma. U šumi u tlu se nalaze mikroorganizmi i gljive koje razlažu (jedu) lišće koje se na kraju pretvori u tlo. Kompostiranje nije truljenje i ako se ispravno izvodi, nema neugodnih mirisa.
Zašto je važno kompostirati?
Iako na Zemlji postoji puno vrsta živih bića, otpad proizvodi samo jedno jedino biće - čovjek! Ne bi vjerovali, ali kompostiranje je stvar koja može spasiti svijet. Zbrinjavanjem vlastitog biootpada rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom te smanjujemo ukupnu količinu biomase na odlagalištima i emisije stakleničkih plinova koji nastaju na deponijima i prilikom samog transporta kamionima.
Kratke upute o kompostiranju za djecu
Kompostiranje je kao kuhanje - u osnovi je jednostavno, zabavno i lako. Osnovu dobre razgradnje čine pravilan omjer dušičnog ("zelenog") i ugljičnog ("smeđeg") materijala, kisik i vlažnost.
Korak 1: Pripremite plastičnu posudu zapremnine 40-60l s poklopcem i rupama (Ø ~ 4mm) na razmaku od 5-10cm u svim smjerovima
Korak 2: Na dno posude stavite 2 sloja, u obliku mreže, suhih grančica za drenažu, u slučaju pretjerane vlage, a koji će ujedno poslužiti i kao džep za bolju cirkulaciju zraka
Korak 3: Stavite jedan tanki sloj kartona i sloj suhog lišća
Korak 4: Dodajte "aktivator", odnosno šaku zemlje koju smo uzeli ispod nekog stabla u šumi ili parku
Korak 5: Naizmjenično dodajte organski otpad pomiješan sa suhim materijalom u omjeru 1:1 (jedna šaka biootpada, a zatim šaka piljevine) uz povremeno miješanje svakog trećeg dana, vrtnom lopaticom ili kuhačom, zbog prozračivanja
Što da, što ne u kompost?
Kompostirati se može biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka, parka. "Zeleni" materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća (kore od citrusa obavezno prethodno sasušiti kako bi eterična ulja isparila), ostaci čaja (i vrećice), suhi začini, uvelo cvijeće. Ugljikom bogat "smeđi" materijal dodajemo kao: piljevinu, suho lišće, usitnjeni karton. U kompost ne stavljamo kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu i kosti jer zahtijevaju drugačije organizme za preradu i puno dulje vrijeme razgradnje, ali i zato što privlače neželjene goste (miševe, kukce). U kompost isto tako ne bacamo maramice koje koristimo kada smo prehlađeni, novinski papir i časopise ili sav ostali otpad koji možemo zasebno razvrstati i ponovno iskoristiti!
Novi komentar