Korupcija muči 90 posto hrvatskih tvrtki

"Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva i EU nije iznimka. Iako vrsta korupcije varira, kumulativni učinak korupcije na EU kao cjelinu je znakovit, a cijena korupcije za EU i njezine zemlje članice na godišnjoj razini iznosi oko 120 milijarda eura - tek neznatno manje od godišnjeg budžeta Unije", ističe se u izvješću Eurobarometra koje je objavila Europska komisija.

Istraživanje se fokusiralo na razinu korupcije koju su iskusili poslodavci koji upošljavaju jednu ili više osoba u šest ključnih privrednih sektora: energetika, rudarstvo, nafta i plin, kemijska industrija; zdravstvo i farmaceutska industrija; inženjerstvo i elektronika, proizvodnja motornih vozila; građevinarstvo; telekomunikacije i IT tehnologije; financijske usluge, bankarstvo i ulaganje. Istraživanjem je pokriven cijeli niz područja poput učestalosti koruptivne prakse, posebice na javnim natječajima i postupcima javne nabave, mita i korupcije u političkim strankama i potkupljivanja visokih dužnosnika te načina na koji se pojedine zemlje nose s korupcijom i kako je kažnjavaju.

Što se tiče problema u poslovanju, četiri od deset tvrtki (40 posto) tvrde da im je korupcija problem prilikom poslovanja u svojoj zemlji, ali ne i glavni.

"Najčešći problem koji tvrtke spominju prilikom poslovanja su porezne stope (67 posto), stalna promjena zakona i politike poslovanja (64 posto) te složenost administrativne procedure (62 posto)", stoji u izvješću. Ti problemi su, međutim, manje izraženi nego u izvješću iz veljače 2014. koje se odnosilo na problem korupcije u EU tijekom godinu prije. Najviše se sa spomenutim problemima u poslovanju susreću tvrtke u građevinarstvu i energetici.

Nepotizam i patronat je najveći problem u poslovanju za čak oko sedamdeset posto tvrtki u Rumunjskoj, Grčkoj i u Bugarskoj. U Hrvatskoj je to problem za 50 posto tvrtki. Za razliku od tih zemalja, u Danskoj se s nepotizmom suočava četiri posto tvrtki, a u Velikoj Britaniji pet posto.

U 10 zemalja članica, najmanje polovica kompanija navodi korupciju kao jedan od problema u poslovanju, a prednjače kompanije u Rumunjskoj i Grčkoj (obje 74 posto), Bugarskoj (61 posto) i Italiji (60 posto). U Hrvatskoj 51 posti tvrtki navodi korupciju kao jedan od problema koji priječi poslovanje, a najmanje se žale tvrtke u Danskoj (2 posto), Velikoj Britaniji (8 posto), Švedskoj (11 posto), Estoniji i Finskoj (16 posto) te Irskoj (17 posto).

U odnosu na prošlo izvješće, stanje se popravilo u Češkoj i Portugalu, a pogoršalo se u Bugarskoj i Italiji.

Što se tiče raširenosti korupcije u vlastitim zemljama, 71 posto tvrtki tvrdi da je korupcija uvelike raširena, dok 24 posto njih smatra da je rijetka. U Danskoj 11 posto tvrtki tvrdi da je korupcija raširena, za razliku od čak 98 posto talijanskih tvrtki. U Hrvatskoj 90 posto tvrtki navodi raširenu korupciju kao problem u poslovanju i u društvu je s Ciprom, Bugarskom, Grčkom, Rumunjskom i Španjolskom.

Na pitanje o najčešćim koruptivnim radnjama, tvrtke većinom navode favoriziranje članova obitelji i prijatelja u poslovanju, utaju poreza i neplaćanje PDV-a, favoriziranje članova obitelji i prijatelja u javnim institucijama i financiranje političkih stranaka u zamjenu za poslovne ugovore i politički utjecaj. Te iste koruptivne radnje navode se kao najčešće i u Hrvatskoj.

U 18 zemalja, više od polovice tvrtki navodi barem tri koruptivne prakse kao jako raširene, a najviše je takvih tvrtki u Španjolskoj (82 posto), Francuskoj (65 posto), Malti (61 posto) te Hrvatskoj i Austriji (60 posto).

Apsolutna većina kompanija u 22 zemlje, među kojima i Hrvatska sa 75 posto, smatra da su mito i zloupotreba vlasti među dužnosnicima na nacionalnoj razini rašireni.

Kada je u pitanju tijesna povezanost politike i poslovnog sektora, u svim zemljama članicama, s iznimkom Danske, najmanje polovica tvrtki smatra da postoji prevelika povezanost politike i biznisa čiji je krajnji ishod korupcija.

U to je uvjereno 92 posti tvrtki u Grčkoj i Italiji te 90 posto tvrtki u Hrvatskoj, Španjolskoj i Bugarskoj. Da favoriziranje i korupcija stoji na putu poslovnoj konkurentnosti smatra 86 posti tvrtki u Hrvatskoj i 90 posto tvrtki u Portugalu.

Što se tiče kažnjavanja za manja korupcijska djela, na europskoj razini polovica tvrtki smatra da se korupcija primjereno kažnjava dok druga polovica tvrdi da se ne kažnjava dovoljno.