Koliko su učinkovite sankcije EU-a?

Sankcije, ili restriktivne mjere, kako ih službenici rado nazivaju, kako ne bi zvučalo oštro, glavni su alat kojim EU provodi svoje ciljeve u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Sankcije trebaju pomoći u širenju mira, demokracije i poštovanja vladavine prava i ljudskih prava.

Cilj sankcija je da se zemlje, protiv kojih su uvedene, privole na političke promjene. To znači da se vrši pritisak ili izoliraju vlade i druge skupine koje ugrožavaju interese EU-a ili krše međunarodne standarde. "Sveobuhvatnim embargom se za samo nekoliko mjeseci može postići veliki učinak. Međutim, to može imati i velike humanitarne posljedice i izazvati otpor u međunarodnoj javnosti", kaže Clara Portela, stručnjakinja za sigurnosnu politiku i profesor na College of Europe. Ona kaže da su očekivanja od sankcija često nerealna.

„Sankcijama se ne mogu preko noći postići promjene. EU obično ciljano primjenjuje sankcije na određene aspekte. One još uvijek mogu napraviti veliki učinak. Međutim, potrebno im je vrijeme kako bi djelovale", objašnjava Portela.

Evo popisa zemalja kojima je EU uveo sankcije:

Iran

Kada je riječ o Iranu, fokus je na ljudskim pravima. EU je blokirao bankovne račune i zabranio ulazak u članice EU-a 82 osobe i jednoj grupi. Iranu je također zabranjen uvoz uređaja koji se mogu koristiti za ugnjetavanje stanovništva ili nadzor telekomunikacije.

Kada je riječ o atomskom programu Irana, međunarodne sankcije su natjerale vladu u Teheranu za pregovarački stol. Sankcije su usmjerene na naftni sektor. One npr. ograničavaju mogućnost Iranu da osigura svoje tankere. Posebno važno je bilo isključenje Irana s međunarodnog tržišta. Sankcije su bile djelotvorne jer u njima nisu sudjelovali samo SAD i EU, nego i važni iranski trgovinski partneri: Kina i Rusija.

Rusija

Kao reakciju na rusku aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine EU je zamrznuo bankovne račune 150 osoba i 37 skupina. Tim osobama i članovima skupina je također zabranjen ulazak u EU. Razlog: Rusija je odgovorna za "djelovanja koja podrivaju integritet, samostalnost i neovisnost Ukrajine".

Osim toga, EU je zabranio trgovinu oružjem s Rusijom i izvoz robe koja se može koristiti u vojne svrhe. Rusiji je također zabranjen pristup osjetljivim tehnologijama. Kako bi sankcije bile djelotvornije, EU je na izradi mjera surađivao sa SAD-om, no sada izgleda da američki predsjednik Trump želi ići svojim putem.

Portela kaže kako je interesantno da se sankcije protiv Rusije općenito smatraju neuspjelim. Istina će biti vidljiva tek kada se razmotri cjelokupna slika.

„Kada je Europska unija razmišljala o vrsti sankcija, cilj nije bio dovođenje do pada cjelokupnog ruskog gospodarstva. To bi Europu dovelo do mnogih problema. Ideja je bila da se nanese šteta samo pojedinim područjima. Okupacija Krima i destabilizacija Ukrajine su trebali biti skuplji", kaže Portela i dodaje da pri tome važnu ulogu igra vrijeme. „Očekuje se da ruskom stanovništvu bude dosta elita i lošeg životnog standarda dok se druge zemlje razvijaju."

Sirija

Među sankcijama uvedenima protiv Sirije su embargo na izvoz nafte, ograničenja kod određenih investicija, zamrzavanje računa u bankama unutar EU-a i ograničavanje uvoza uređaja i tehnologija koji se mogu upotrijebiti za teroriziranje vlastitog naroda.

"EU je od samog početka išao daleko. Za manje od godinu dana je praktično uveo kompletnu paletu sankcija. Unija obično uvodi sankcije korak po korak", kaže Portela.

"Međutim, nakon nekoliko godina je utvrdila da se mora vratiti nekoliko koraka nazad. EU je u ovom slučaju prošao kroz proces učenja: bilo je jasno da se u jednom sukobu ne mora odmah hvatati za embargo na oružje. U slučaju Sirije je to bilo prebrzo."

Libija

EU je Libiji zabranio uvoz određene robe koja se može koristiti za krijumčarenje ili trgovinu ljudima. Portela ukazuje na to da zabrana izvoza kemikalija Libiji za vrijeme 80-ih godina nije bila uvedena kako bi se Gadafijev režim privolio na promjenu njegove politike. „Iza toga se krila ideja da će na taj način Libiji biti otežana proizvodnja kemijskog oružja."

Mjere unutar EU-a

Mađarska je trenutno u nezgodnoj situaciji i teoretski bi mogla biti kažnjena za "ozbiljno ugrožavanje vladavine prava, poštivanja demokracije i temeljnih prava". Sankcije nisu vjerojatne, ali bi mogle biti upozorenje za članice koje se ne pridržavaju određenih pravila, kao što je Poljska.

Portela smatra da iranska vlada bez sankcija možda ne bi sjela za pregovarački stol i pregovarala s međunarodnim partnerima o svom atomskom programu. "Ovo je primjer gdje su sankcije djelovale", kaže Portela.