Koliko nam prijatelji koriste, a koliko štete zdravlju?

Zdrav život najčešća je novogodišnja odluka, a nogi vjeruju da je lakše takve odluke provesti ako jednake promjene u život uvede i netko od članova obitelji ili netko od prijatelja.

No, ne donosimo sve odluke koje utječu na zdravlje svjesno, jer nerijetko kopiramo ponašanje prijatelja, kolega ili rođaka s kojima se poistovjećujemo ili nam služe kao uzor. Pritom, nažalost, oponašamo i navike koje su loše po naše zdravlje, poput pušenja ili prejedanja. 

To znači da se i neka nezarazna stanja, poput srčanih bolesti, moždanog udara ili raka mogu prenijeti s osobe na osobu poput neke vrste infekcije, piše BBC.

Mogu li prijatelji utjecati na to da se udebljate?

Ljudi koje cijenimo i s kojima smo u redovitom kontaktu predstavljaju naše društveno okruženje. Jedno je američko istraživanje pokazalo da je osoba puno sklonija pretilosti ako je netko u njezinu okruženju također dobio na kilaži. Studija upućuje na to da je za 57 posto izglednije da će pojedinac dobiti na kilaži ako se udebljao i njegov prijatelj, za 40 posto je to izglednije ako su se udebljali brat ili sestra, a za 37 posto ako je riječ o supružniku.

Fenomen je bio izraženiji ako se radilo o dvjema osobama istog spola, a ovisio je i o tomu u kolikoj su mjeri bili snažni osjećaji pojedinca prema toj drugoj osobi. Slično je i s odlukom o razvodu, pušenju i konzumiranju alkohola, koje su se, čini se 'širile' preko prijatelja i obitelji.

Ova otkrića su važna jer, premda na naše starenje dijelom utječe genetska predodređenost na određene bolesti, opasnost od toga da se kod pojedinca razviju najčešće nezarazne bolesti značajno ovisi o njegovu ponašanju. To su pušenje, način prehrane, vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti, konzumiranje alkohola. Ova nezarazna stanja, među kojima su i srčane bolesti, moždani udar, rak, dijabetes i plućne bolesti globalno uzrokuju 70 posto smrti.

Osjećaji su zarazni

Na ponašanje i raspoloženje može utjecati društveno okruženje. Psiholozi vjeruju da na odluku o početku pušenja kod tinejdžera najčešće utječe nečija popularnost u društvu. Kada puše popularni adolescenti, povećava se i ukupna razina pušenja, a broj ljudi koji se odvikava od cigareta opada. Jednako tako, mladi ljudi čiji su prijatelji neraspoloženi, skloniji su tomu da i sami postanu neraspoloženi i obratno. Poznato je da neraspoloženje utječe na kvalitetu života tinejdžera te kod onih osjetljivih kasnije u životu može rezultirati i kliničkom depresijom.

Kopiranje ili oponašanje odluke i ponašanja prijatelja i članova obitelji može se iskoristiti i u dobre svrhe. Suhi siječanj i Veganski siječanj, koji ljude potiču da se odreknu konzumiranja alkohola ili da postanu vegani, primjeri su vrijednoga kolektivnog napora da pojedinci rade na zdravlju.

"Stoptober", akcija tijekom koje se Englezi u listopadu potiču na prestanak pušenja, još je jedan od pozitivnih primjera grupne promjene načina života. Ova inicijativa, utemeljena na širenju novih vrijednosti putem društvenih mreža, ima golem uspjeh otkako je pokrenuta 2012. godine. Vjeruje se da je rezultirala s više od milijuna pokušaja prestanka pušenja, što ukazuje na to da jednokratan i velik kolektivni napor može vrlo učinkovito utjecati na zdravlje.

Želimo li globalno unaprijediti zdravlje populacije možda bismo mogli iskoristiti te utjecajne pojedince, koji su spona društvenih događanja, koji su skloniji tomu da iskustvo podijele s drugima, onima koji komuniciraju i kontaktiraju s mnoštvom ljudi, a pritom su mnogima uzor.  I premda je "Stoptober" požnjeo velik uspjeh, slične kampanje visokog profila koje u fokus stavljaju zdraviji način života, nisu učinkovite za svakoga.

Uobičajeno širenje poruka o zdravijem životu može povećati nejednakosti, kada je zdravlje posrijedi, jer nisu svi u poziciji prihvatiti ponuđeni savjet. To često funkcionira samo među onima najzdravijima, odnosno među onima kojima je zdravlje uvijek na prvome mjestu, među visokoobrazovanim osobama, imućnijim osobama i onima s društvenom potporom koja im omogućuje promjene u načinu života.