« Knjiga
objavljeno prije 2 mjeseca i 22 dana
2018-

Knjiga je u 2018. vratila dio nekadašnje popularnosti

Moglo bi se stoga reći da je 2018. bila književno profilirana godina, ali i godina velikih gubitaka

Pulski sajam po sadržajima je najbolji
Pulski sajam po sadržajima je najbolji (Arhiva)
Više o

knjige

,

književnost

,

festivali

,

nakladništvo

Književna scena tijekom protekle godine pokazala je da i dalje itekako živa, unatoč svim nastojanjima države da je svede na puko preživljavanje, moglo bi se reći kad se pogledaju aktivnosti nadležnog ministarstva.

Ipak, intenziviranje aktivnosti nakladnika na polju književnih festivala i gostovanja stranih autora učvrstila su mjesto Hrvatske na literarnoj karti Europe i svijeta.

Moglo bi se stoga reći da je 2018. bila književno profilirana godina, ali i godina velikih gubitaka, u kojoj su nas zauvijek napustili Daša Drndić, Nedjeljko Fabrio, Vesna Krmpotić i Predrag Lucić.

Velika svjetska imena poput Nobelovaca Wole Soyinke i Herte Mueller, dobitnika Man Bookera kao što su Richard Flanagan, David Grossman i Olga Tokarczuk, zvijezde svjetske književnosti Dan Brown, Frederick Beigbeder, Jo Nesbo i Javier Cercas, redom su se prošetali hrvatskim gradovima i crvenim tepisima književnih festivala.

Američki pisac trilera Dan Brown, jedan od najpoznatijih svjetskih književnika, Zagreb je posjetio u srpnju, gdje se u knjižari Znanje u Hotelu Dubrovnik susreo sa svojim hrvatskim obožavateljima i potpisivao primjerke svoje najnovije u nas prevedene knjige "Postanak" (Petar Vujačić, VBZ).

Tradicionalno distancirana hrvatska čitateljska publika na slavna svjetska imena ne reagira histerijom kakva bi se možda mogla doživjeti u New Yorku ili Londonu, ali svoj interes pokazuje odličnom posjećenošću književnih tribina i festivalskih događanja. Tako je gostovanje jednog od najvećih predstavnika skandinavskoga krimića, norveškog pisca Joa Nesboa, u svibnju osvojilo prvo publiku Zagreba, a potom i Splita, gdje je gostovao na Mediteranskom festivalu knjiga.

Koncem svibnja, Zagreb Book Festival (ZBF) okupio je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom "Selfie kultura - mit i stvarnost". Jedanaesti v(R)isak u Rijeci je od 13. do 21. svibnja obuhvatio pedesetak događanja i ugostio 150 sudionika, među kojima, uz brojne domaće autore, škotskog povjesničara Neala Aschersona, te njemačkog povjesničara Normana Ohlera, a nagrada VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman dodijeljena je Marini Šur Puhlovski.

Sedamnaesto izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP) u Zagrebu je otvorilo gostovanje nigerijsko-britanskog književnika Bena Okrija, dobitnika prestižnog Man Bookera, a festival je od 27. svibnja do 1. lipnja u Zagrebu i Rijeci predstavio i istaknute književnike kao što su Ukrajinac Andrej Kurkov, Kostarikanac Carlos Fonseca i jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón.

Najveća svjetska imena na Festivalu svjetske književnosti

Vjerojatno najprofiliraniji domaći festival književnosti međunarodnoga karaktera Frakturin je Festival svjetske književnosti (FSK), čije je šesto izdanje 2. rujna u zagrebačkom Kinu Europi otvorila poljska dobitnica Man Booker Internationala Olga Tokarczuk, zatvorio ga je 8. rujna enfant terrible francuske književnosti Frederic Beigbeder, a da u Hrvatskoj čitateljske publike za dobru literaturu ne manjka, pokazala su gostovanja izraelskog pisca Davida Grossmana i Australca Richarda Flanagana, dvojice dobitnika Man Booker Internationala, cijenjenih intelektualaca i velikih književnih zvijezda.

FSK je u sedam festivalskih dana u Zagrebu i Splitu ugostio stotinjak gostiju iz 17 zemalja, a među njima su se još našli i Šveđanin Jonas Hassen Khemiri, te "najaktualniji afrički pisac današnjice", Nigerijac s američkom adresom Chigozie Obioma.

Nigerijski Nobelovac Soyinka otvorio je 29. studenoga u Puli 24. Sa(n)jam knjige u Istri, ove godine posvećen preminulome novinaru i književniku Predragu Luciću. Na Sa(n)jmu je, među ostalima, gostovao i Javier Cercas, jedan od najvećih španjolskih intelektualaca i književnika. Cercasa su nakladnik Fraktura i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu potom doveli i na pozornicu središnjeg nacionalnog teatra u sklopu programa Filozofski teatar, koji je ove godine u svibnju ugostio i Nobelovku Hertu Mueller.

U godini koja je na izmaku, hrvatska je književnost ostala bez nekih od svojih velikana. U siječnju nas je napustio Predrag Lucić, u svibnju Daša Drndić, kojoj je kao posljednja velika čast u 2018. ukazano uključivanje engleskog prijevoda njezina romana 'Belladonne' među finaliste za književnu nagradu EBRD-a. Istaknuti književnik i akademik Nedjeljko Fabrio preminuo je u kolovozu 2018., kao i pjesnikinja Vesna Krmpotić, u listopadu teolog i povjesničar kulture, pjesnik i prevoditelj, akademik Ivan Golub, a u prosincu je umro i pjesnik i prozaik Sead Begović.

Bogata domaća produkcija

Najplodniji hrvatski pisac Pavao Pavličić objavio je u studenome svoj stoti roman, 'Bakrene sove' (Mozaik knjiga), a svoje su nove prozne uratke u godini koja je iza nas predstavili, među ostalima, i Borivoj Radaković, Korana Serdarević, Julijana Adamović, Miljenko Jergović, Drago Pilsel, Pero Kvesić, Rajko Grlić, Drago Hedl, Slavenka Drakulić, Ivica Đikić, Ludwig Bauer, Zoran Malkoč, Ivana Šojat, Hrvoje Hitrec, Ivan Aralica ...

Nagrada tportala za najbolji hrvatski roman dodijeljena je Dubravki Ugrešić, kojoj je 50 tisuća kuna vrijedno književno priznanje donio roman "Lisica"; nagradu za pjesnički doprinos i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti Goranov vijenac dobio je akademik Tonko Maroević, dok je Goran za mlade pjesnike uručen u Lukovdolu pjesnikinji Mariji Dejanović. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo iz područja književnosti dobio je u 2018. književnik Feđa Šehović, a godišnju nagradu Branko Maleš, za zbirku pjesama "Mutno".

Manifestacija Noć knjige ove se godine održala 23. travnja u 284 grada i mjesta diljem Hrvatske, u njoj je sudjelovalo više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, kulturno-informativnih centara i drugih sudionika, s preko 1130 programa i akcija na zajedničku temu "Budućnost knjige". Dobre vijesti stigle su i s međunarodnog sajma knjiga i učila Interliber, na kojemu je štandove tristotinjak izlagača od 13. do 18. studenoga u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma obišlo oko 130 tisuća posjetitelja.

26.12.2018. 15:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh