Klimatske promjene i njihov utjecaj na alergije

Klimatske promjene danas se sve češće promatraju ne samo kao ekološki i gospodarski izazov, već i kao značajan javnozdravstveni problem. Jedan od manje očitih, ali sve važnijih učinaka globalnog zatopljenja i promjena u okolišu jest porast alergijskih bolesti. Alergije, koje već pogađaju stotine milijuna ljudi diljem svijeta, postaju izraženije i dugotrajnije upravo zbog promjena u klimi.

Jedan od glavnih čimbenika je produženje sezone peludi. Zbog blažih zima i ranijih proljeća biljke počinju cvjetati nekoliko tjedana ranije nego prije. Istodobno, jeseni postaju toplije, pa se sezona peludi produžuje. Osobe koje pate od peludne hunjavice (alergijskog rinitisa) ili astme izložene su alergenima duže vrijeme, što dovodi do češćih i intenzivnijih simptoma.

Povišene koncentracije ugljikovog dioksida također izravno utječu na biljke. Više CO₂ potiče brži rast vegetacije i povećava proizvodnju peludi. Istraživanja pokazuju da neke vrste, poput ambrozije, proizvode i do dvostruko više peludi u uvjetima povećanog CO₂. To znači da osobe alergične na takve biljke trpe jače reakcije nego ranije.

Osim peludi, klimatske promjene utječu i na širenje plijesni. Ekstremne oborine i poplave stvaraju vlažno okruženje pogodno za razvoj gljivica, čije spore mogu izazvati respiratorne alergije i pogoršati astmu. S druge strane, toplinski valovi i onečišćenje zraka povećavaju iritaciju dišnih putova, što alergijskim bolesnicima dodatno otežava disanje.

Geografske promjene također igraju ulogu. Neke biljke i insekti koji izazivaju alergijske reakcije šire se u nova područja zbog blažih klimatskih uvjeta. Tako, primjerice, ambrozija, ranije ograničena na određene regije, sada prodire u sve više dijelova Europe.

Sve ovo pokazuje da klimatske promjene ne utječu samo na prirodu i gospodarstvo, već izravno i na zdravlje ljudi. Kako bi se smanjio rizik, potrebno je ulagati u sustavno praćenje kvalitete zraka i peludnih kalendara, ali i u javnozdravstvene kampanje koje pomažu građanima prepoznati i ublažiti simptome. Istodobno, nužno je djelovati na uzroke - smanjivati emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se novim uvjetima kako bi zdravstveni učinci klimatskih promjena bili što blaži.