Kako uspješnije upravljati katastrofama na Balkanu

Kao i obično u vrućim ljetnim danima, pojedine balkanske zemlje vode veću muku s požarima od nekih drugih. I ove godine, kao i prethodnih, u problemima su prije svega Grčka, ali i Crna Gora, Bugarska i drugi. Međunarodna organiziranost pomoći i suradnje, uglavnom se događa stihijski, ili na poziv zemlje kojoj treba pomoć. Budući da je Hrvatska posljednjih godina manje izložena požarima od Grčke, smjer pomoći često ide iz Hrvatske prema Grčkoj u obliku kanadera i helikoptera.

Ne čudi stoga da pokušaji organiziranja nadnacionalne balkanske suradnje za uspješnije upravljanje nad katastrofama dolazi baš iz Grčke. Upravo je objavljena zanimljiva studija na temu kako ostvariti balkansku suradnju s navedenim ciljem. Autori su Despoina Kanteler i Ioannis Bakouros s Odjela za regionalni razvoj i prekogranične studije, pri Sveučilištu Zapadne Makedonije, Kozani, Grčka.

Prekogranična suradnja

U današnjem globaliziranom svijetu, granično područje ima ključnu funkciju kao početna točka kontakta između sustava i nacija u slučaju prekogranične katastrofe. Kao rezultat toga, poboljšanje prekogranične suradnje radi povećanja otpornosti na katastrofe tema je kojoj se pridaje sve više pažnje, ističu autori. Razvijanjem okvirnog potencijala za poboljšanje prekogranične suradnje, doprinosi se strateškoj pripravnosti prekograničnog upravljanja u izvanrednim situacijama.

Okvir je usmjeren na olakšavanje suradnje između balkanskih zemalja u situacijama prirodnih katastrofa. Jasno je da svaki dionik upravljanja katastrofama ima svoje jedinstvene funkcije, potrebe, probleme i strategije, međutim, svi oni rade zajedno pod okriljem upravljanja katastrofama, ističu autori.

Bilo je vrlo zanimljivo primijetiti da svi stručnjaci koji su predstavljali različite organizacije imaju ista stajališta o tome što bi trebalo dati prioritetu u smislu zajedničkih komponenti upravljanja katastrofama. Utvrđeno je da su upravljanje i vodstvo glavni prioriteti svih organizacija koje moraju postojati u prekograničnom okviru te da je razumijevanje razlika u strategiji suradnje između različitih dionika važno jer to može dovesti do različitih procesa, članstava i učinka koji su ključni za postizanje rezultata.

Do sada malo napora

Trenutno je dostupno malo znanstvenih informacija za podupiranje zajedničkih napora za pripravnost balkanskih zemalja na prekogranične katastrofe. Do sada nije bilo mnogo napora uloženih u prekogranično upravljanje katastrofama. Bilo bi moguće maksimizirati pripremljenost za katastrofu usmjerenu na balkanske regije u smislu smanjenja rizika od katastrofa i osigurati njegovu održivost.

Trenutačni prekogranični okvir pripravnosti pruža zajedničku i temeljnu platformu koja može poslužiti za stvaranje mostova, nudeći suradnje, koordinacije i suradnje u cilju poboljšanja spremnosti i odgovora na hitne situacije te pruža osnovu za zajedničko kreiranje politika i djelovanje.

Zajedničke obuke

Glavni zaključak istraživanja glasi da je razvoj participativnih pristupa u regiji Balkana neophodan, počevši od angažmana dionika, znanja i svijesti o riziku, poboljšane prekogranične suradnje i dostupnosti informacija, istraživanja, rasprava i zajedničke obuke koji moraju postati glavni prioriteti u područje prekograničnog upravljanja katastrofama na Balkanu. Važno je uključiti znanstvena istraživanja i akademske programe o prekograničnom upravljanju.

Pitanje koliko bi nacije mogle iskorištavati zajednički uspostavljene okvire s jedne strane i kako bi njihove posebne potrebe mogle služiti jedna drugoj na različitim razinama bavilo bi se stvaranjem daljnjih regionalnih i nacionalnih strategija pripravnosti za katastrofe usmjerenih na rad i na shemama suradnje i uključivanje što većeg broja dionika za zajedničke prekogranične pristupe koji zajedno čine njihove regije otpornijima.