Kako se riješiti trauma?
Preko dana još vjerojatno i možete funkcionirati naizgled normalno, na poslu od kuće ili na radnom mjestu, no kad navečer sjednete na balkon, a oko vas vlada neuobičajena tišina...
Traume su u ovo doba korone vrlo česta stvar - strah od bolesti, potres i sve ostalo što je okrenulo naš svijet naglavačke u par dana jednostavno nisu stvari koje se tek tako mogu ostaviti po strani.
Preko dana još vjerojatno i možete funkcionirati naizgled normalno, na poslu od kuće ili na radnom mjestu, no kad navečer sjednete na balkon, a oko vas vlada neuobičajena tišina, polako vam se počnu prikradati tmurne misli... koje, čini vam se, ne možete izbaciti iz glave i zaboraviti.
Traumatično iskustvo može ostaviti brojne negativne posljedice na tijelo i psihu - od osjećaja beznađa, depresije, anksioznosti, PTSP-a, do tjelesnih bolesti.
No, što ako možemo manipulirati uspomenama, odnosno utjecati na mozak i skladištenje sjećanja? Znanstvenici sa Sveučilišta Illinois vjeruju da su pronašli način.
U studiji je sudjelovalo 19 volontera koji su morali gledati neutralne ili negativne fotografije pri čemu im je praćena aktivnost mozga. Rečeno im je da se fokusiraju na ono što je u centru fotografije ili pak na pozadinu te da nakon četiri sekunde kažu kako se osjećaju - loše, dobro ili neutralno.
"Ideja je bila da vidimo možemo li aktivacijom strategije regulacije emocija utjecati na pamćenje", kaže za portal Mbg Profesor psihologije Florin Docoa.
Ispitanici su se nakon nekoliko dana vratili i ponovno ocijenili fotografije, koje su im sada bile poznate. Rezultat je bio taj da fokusiranjem na neutralne detalje u pozadini traumatične scene na fotografiji možemo promijeniti način na kojoj memoriramo, odnosno kodiramo uspomenu.Trauma će se činiti puno blaža i puno ćemo manje detalja zapamtiti ako gledamo u pozadinu fotografije. I što je najbitnije, regija u mozgu koja je zadužena za pamćenje emocija neće se previše aktivirati, odnosno u konačnici, trauma se neće prejako urezati u pamćenje.
Ljudima koji rade stresne poslove (policajci, medicinske sestre, hitne službe, vatrogasci, kirurzi) ili osobama koje pate od depresije, ovakva emocionalna regulacija može uvelike pomoći da se nose s traumama i negativnim događajima.
"Ovo je prvi put da smo primijetili kako fokusiranje na kontekst emocionalnog događaja, traume, direktno i trenutačno utječe na formiranje pamćenja", kaže za Mbg profesorica i psihologinja Sanda Dolcos. Već znamo da emocije imaju jak efekt na formiranje uspomena, no kada su one negativne mogu pričinjavati veliki probleme ljudima koji iznova i iznova prolaze kroz detalje traume".
Novi komentar