Kako se ljudi navuku na poricanje klimatskih promjena

Najtopliji tjedan od početak mjerenja temperature na Zemlji počeo je 3. srpnja 2023. Dan kasnije britanska novinarka Isabel Oakeshott na Twitteru objavljuje: „Oni koji su opsjednuti klimatskim promjenama i koji su zbog nekoliko vrućih dana u zadnjem mjesecu pali u paniku, mogu se opet smiriti (...) 13 je stupnjeva i pada kiša." U samo jednom danu taj je tweet vidjelo više od 2,2 milijuna ljudi.

Oakeshott je voditeljica na konzervativnom informativnom kanalu TalkTV i na Twitteru često kritizira one koji su zabrinuti zbog klimatskih promjena. 5. srpnja je napisala: „Gdje je Greta kada u srpnju trebamo pulovere?"

Zbog čega je velik broj onih koji poriču klimatske promjene? I to u doba najvećih ikad izmjerenih vrućina, kada su skoro svi znanstvenici jedinstveni u zaključku da je zagrijavanje Zemlje uzrokovao čovjek, prije svega korištenjem fosilnih goriva? 

Veliko globalno ispitivanje javnog mnijenja iz 2021. godine je pokazalo da skoro 65 posto ljudi iz svih starosnih skupina u više od 50 zemalja vidi klimatske promjene kao „globalni hitni slučaj". Unatoč tome, znanstvenici su utvrdili da su se u posljednje vrijeme još više proširili poricanje i sumnja u postojanje klimatske krize.

Poticanje sumnje u rješenja

Na DW-ovom kanalu na TikToku pod nazivom Planet A u komentarima čitatelja često se u pitanje dovode rješenja za klimatsku krizu, kao što su obnovljivi izvori energije, ili se potpuno opovrgava postojanje globalnog zagrijavanja.

„Klimatske promjene nisu realne. Radi se samo o novcu. Žalosno je da budite strah kod djece. Sramite se", napisao je jedan korisnik nakon što je DW objavio video o mladim aktivistima koji su tužili američku saveznu državu Montanu jer ne poduzima dovoljno protiv klimatskih promjena.

„Kako bi trebali napuniti svoja električna vozila ako nema struje?" - pita drugi korisnik i navodi da obnovljivi izvori energije nisu pouzdani.

To su poznati retorički trikovi koji prije svega trebaju potkopati rješenja, a manje samu znanost o klimi, kaže John Cook, klimatolog sa Sveučilišta u Melbourneu.

Sve više pogrešnih informacija na internetu

„Postoje očite slabosti u tome kako su organizirane medijske platforme i kako se njima upravlja", kaže Jennie King. Ona vodi Odjel za istraživanje i politiku klime na Institute of Strategic Dialogue (ISD), globalnom trustu mozgova koji istražuje ekstremizam i dezinformacije.

Internetske platforme djeluju na temelju algoritama koji korisnike čine „prijemčivima za konzumiranje, prihvaćanje i širenje pogrešnih informacija", objašnjava Kathie Treen sa Sveučilišta Exeter, jedna od autorica studije o internetskim pogrešnim informacijama i klimatskim promjenama iz godine 2020.

No što je izvor tih pogrešnih informacija? Prema jednoj studiji globalnog Center for Countering Digital Hate (CCDH) širom svijeta postoji deset tzv. super-širitelja lažnih vijesti. Među njima su ruski državni mediji i desno orijentirana američka internetska stranica Breitbart. Ta je stranica odgovorna za 69 posto interakcija na Facebooku sa sadržajima koji opovrgavaju postojanje klimatskih promjena.

Jedan od autora studije Callum Hood pojašnjava da je to moguće zato što Facebook nije ispunio svoje obećanje iz 2021. godine da će tvrdnje osporavatelja klimatskih promjena označavati linkovima koji upućuju na ispravne informacije. On kaže da je na taj način označeno samo osam posto najpopularnijih tekstova na Facebooku koji sadrže pogrešne informacije „toksične desetorice".

"Google je obećao da neće dopustiti zarađivanje na račun opovrgavanja klimatskih promjena", kaže Hood. I dodaje da je unatoč tome u samo šest mjeseci Google zaradio 3,6 milijuna dolara od reklama plasiranih uz tvrdnje „toksične desetorice".

Klimatske promjene i krize

Pogrešne informacije posebno se šire u krizno doba, upozorava Jennie King. Pri tome se „stvarna trauma" instrumentalizira za vlastite interese, kaže ova znanstvenica. I napominje da se poskupljenja i energetska kriza koje proživljavamo od ruske agresije na Ukrajinu koriste za potiskivanje značenja klimatske krize. To je provjerena strategija političkih stranaka koje se zalažu za fosilna goriva, među njima i desno ekstremna Alternativa za Njemačku (AfD), kaže King.

3. srpnja je supredsjednica AfD-a Alice Weidel izjavila da će planovi njemačke vlade na području energetike dovesti do širenja siromaštva i tvrdila je da je prelazak s plinskog grijanja na obnovljive izvore energije ravan „masakru". Nakon toga je njezina popularnost u nacionalnim anketama znatno porasla.

Činjenicama protiv poricanja klimatskih promjena

Jennie King ističe da „osporavanje klimatskih promjena nije kriminal". Po njezinom mišljenju, zabrana takvih sadržaja nije rješenje nego je to prestanak financiranja onih koji osporavaju. To je nešto što su veliki tehnološki koncerni do sada u velikoj mjeri propustili učiniti, upozorava King.

John Cook se pak već duže zalaže za preventivne protumjere. Po njegovom mišljenju, krive informacije o klimi bi se trebale neutralizirati tako da se objasni „pogrešna argumentacijska strategija krivih informacija" i jača znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama.

„Ne postoji jedinstveni recept u borbi protiv pogrešnih informacija o klimi i potreban je višeslojni angažman koji obuhvaća pojašnjavanje, protumjere, korekcije i akcije samih internetskih platformi", sažela je Kathie Treen.