Kako nadzirati elektronsku komunikaciju

Europska unija već tri godine raspravlja o regulativi kojom bi se trebalo suzbiti širenje prikaza seksualnog nasilja nad djecom na internetu. Ta inicijativa, poznata i pod nazivom „Chat Control", nailazi na brojne kritike.

Ovaj prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja nad djecom na internetu je zasigurno jedna od regulativa o kojima se najduže raspravlja u Bruxellesu. Cilj uredbe je prije svega zaštita djece - tako je to prije više od tri godine formulirala tadašnja povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson: „Radi se o tome da se djeca zaštite od seksualnog nasilja. Radi se o tome da se žrtve tih strašnih zločina zaštite od toga da ih uvijek iznova moraju proživljavati na internetu."

Prema izvornom prijedlogu, internetske tvrtke poput Googlea, Mete i drugih trebale bi biti obvezne tehnički pregledavati sav sadržaj na svojim platformama u potrazi za materijalom koji ukazuje na zlostavljanje i, u slučaju sumnje, proslijediti ga nadležnim tijelima - čak i ako se radi o šifriranoj komunikaciji.

Strah od "masovnog nadzora"

Mnogi kritičari govore o „masovnom nadzoru". Europski parlament želi to onemogućiti. On se već prije gotovo dvije godine velikom većinom usuglasio o svom stajalištu, naglašava zastupnica CDU-a u Europskom parlamentu Lena Düpont. Prema tom stajalištu, skeniranje poruka smjelo bi biti dopušteno samo kao krajnja mjera i samo u slučaju konkretne sumnje.

I u Hrvatskoj se već duže vodi rasprava o prijedlogu Uredbe. SDP je izričito protiv, pa je prošle subote (4.10.) čak organizirao prikupljanje potpisa protiv te regulative. Predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić je obrazložio da se tim propisom može omogućiti masovni nadzor poruka i e-mailova građana te je poručio da se djecu od nasilja može zaštititi na druge načine. „Zaštita djece - da, masovni nadzor - ne", naglasio je.

No hrvatski premijer Andrej Plenković smatra te kritike neopravdanima i ističe da nitko neće masovno nadzirati privatnu komunikaciju građana. Pozicija Hrvatske je, kazao je Plenković, učiniti sve što se može da se kazne zlostavljači i da se zaštiti privatnost.

Mnoge predložene izmjene

Do sada je za napredak u zakonodavnom procesu nedostajalo stajalište Vijeća - dakle kruga od predstavnika 27 država članica. Ovdje je već bilo predloženo mnogo izmjena koje su opet odbačene. Sada Danska, koja trenutno predsjeda EU-om, vidi novu priliku da s izmijenjenim tekstom regulative osigura većinu - možda već na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a sljedećeg tjedna.

Čini se da je u nekim točkama došlo do približavanja stajalištu Europskog parlamenta: tekstualne i glasovne poruke time bi ostale isključene od primjene zakona. Iz chatova korisnika bi se uz pomoć programa temeljenih na umjetnoj inteligenciji „samo" skenirali slike, videozapisi (bez zvuka) i URL-ovi - dakle poveznice na internetske stranice. Ti bi se sadržaji potom uspoređivali s takozvanim hash kodom, svojevrsnim digitalnim otiskom prsta, već poznatog materijala o zlostavljanju.

Signal prijeti povlačenjem

Ipak, barem djelomično bi došlo do kršenja načela „end-to-end" enkripcije. To je jedno od glavnih obećanja aplikacija za razmjenu poruka poput WhatsAppa, Signala ili Threeme - a znači da samo pošiljatelj i primatelj mogu vidjeti sadržaj poruke.

Meredith Whittaker, predsjednica američke zaklade koja je razvila Signal, već je upozorila: „Ako EU to zaista provede, mi odlazimo."

Signal postoji kako bi jamčio zaštitu privatnosti, ističe ona i dodaje: „Mi nemamo korisničke podatke, nitko drugi ih nema, omogućujemo internetsku komunikaciju koja je doista privatna - onako kako su ljudi to uživali stotinama tisuća godina. I tako mora i ostati."

Njemačka vlada još usuglašava stav

Neke države, među njima Italija, Španjolska i sada vjerojatno i Francuska, podržavaju aktualni prijedlog Uredbe. Na strani protivnika trenutno nije jasno hoće li, uz Poljsku, Austriju i Nizozemsku, i Njemačka ostati pri svom dosadašnjem odbijanju. U njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da se unutar savezne vlade još uvijek usuglašava stajalište.

Glas iz Berlina vjerojatno će biti presudan za to hoće li se u Bruxellesu nešto pokrenuti. „Čekamo da Vijeće napreduje sa svojim stajalištem, kako bismo mogli započeti pregovore", kaže zastupnica Düpont.

Jer presudno je, dodaje ona, da EU napreduje s učinkovitim instrumentima u borbi protiv sve veće količine snimaka zlostavljane djece na internetu.