Kako do zdravih radnih mjesta

Radno mjesto trebalo bi biti ugodno i opušteno, uz sve ostalo i zdravo, a za to su potrebne mnoge preventivne mjere, prvenstveno učinkovita primjena propisa te primjerena organizacija i upravljanje sustavom zaštite na radu, budući da je zajednički cilj da u svakoj radnoj sredini ne bude ozljeda na radu. 

Pravo na sigurno i zdravo mjesto rada predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, istaknuto je u utorak na okruglom stolu "Uloga socijalnih partnera u osiguravanju zdravih radnih mjesta" održanog u organizaciji Matice hrvatskih sindikata i Zavoda za unaprjeđenje zaštite na radu u povodu obilježavanja Svjetskog i nacionalnog dana zaštite na radu 28. travnja. Konferencija je održana u sklopu "Jačanja socijalnog dijaloga - doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima".

Kampanja "Zdrava radna mjesta za sve uzraste" važna je, jer je radna snaga u Europi sve starija, životna dob za odlazak u mirovnu sve je viša, a duži radni vijek uvjetuje očuvanje radne sposobnosti svakog radnika.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2014. u Hrvatskoj je bilo ukupno 13929 priznatih ozljeda na radu i 168 profesionalnih bolesti.

Ravnatelj Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu Vitomir Begović rekao je kako u javnosti postoji percepcija da ozljeđivanje na radu postoji samo u industriji, no ima ga i u drugim sektorima, pa i u javnom i o tome treba skrbiti. Napomenuo je kako je 28. travnja Svjetski dan sigurnosti na radu i zaštite zdravlja na radu te da se na taj dan prisjećamo svih koji su stradali na radu ili su ozlijeđeni.

Ozlijeđivanje radnika je višestruko štetno i stoga je svakome potrebno osigurati zdravo i produktivno mjesto za rad. Kulturu sigurnosti na radu potrebno je razvijati od najranije dobi, naglasio je Begović, jer su društvu potrebni zdravi i radno aktivni radnici. Očuvanje radne sposobnosti moguće je kvalitetnu zaštitu na radu, istaknuo je Begović.

Govoreći o stresu na radnom mjestu Darja Maslić Seršić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta istaknula je kako ga uzrokuju zahtjevi za povećanom fleksibilnošću radne snage, nestandardni radni ugovori, povećanje fluktuacije na radnim mjestima, a izvori su preopterećnost na poslu i nesigurnost radnog mjesta. Iznijela je podatak kako radni ljudi stresnost gubitka posla na skali od 1 do 10 procjenjuju na iznad 9 i kao nepovratan događaj, osobito za one iznad 40 godina koji su posebno ranjiva skupina.

Psihologinja Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti Sandra Telebec govoreći o preveneciji stresa na radu rekla je kako se ta obaveza, propisana Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu, uglavnom ne provodi, odnosno u vrlo malom broju slučajeva se provodi zbog nepostojanja edukacije i treninga te troškova provedbe.