Kad bi ljudi mogli nestati sa Zemlje?

Kad razmišljamo o smaku svijeta, armagedonu i sličnim stvarima uvijek mislimo da će na zakopati neki svemirski događaj, neki komet ili slično... no, ako pitate znanstvenike, klimatske promjene bi mogle biti upravo te koje će izbrisati ljude sa lica Zemlje.

Koristeći prve superračunalne klimatske modele za daleku budućnost, znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu u Ujedinjenom Kraljevstvu predviđaju da će se klimatski ekstremi intenzivirati nakon što se svjetski kontinenti spoje u jedan "superkontinent", Pangea Ultima, za otprilike 250 milijuna godina.

Otkrili su da će tada biti iznimno vruće, suho i praktički neprikladno za život ljudi i sisavaca koji nisu evoluirali da se nose s produljenom izloženošću ekstremnim temperaturama.

Istraživači su simulirali temperaturu, vjetar, kišu i trendove vlažnosti za superkontinent te koristili modele kretanja tektonskih ploča, kemiju i biologiju oceana kako bi izračunali razinu ugljičnog dioksida.

Otkrili su da formiranje tog "superkontinenta" ne bi samo rezultiralo učestalijim vulkanskim erupcijama, izbacivanjem ugljičnog dioksida u atmosferu i zagrijavanjem planeta već bi i Sunce postalo svjetlije, emitiralo više energije i dodatno zagrijavalo Zemlju, kako su primijetili stručnjaci u članku objavljenom u ponedjeljak u časopisu "Nature Geoscience".

"Formiranje novog superkontinenta efikasno bi rezultiralo trostrukim udarom, uključujući učinak kontinentalnosti, jače Sunce i povećanje koncentracije CO2 u atmosferi", izjavio je Alexander Farnsworth, viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Bristolu i glavni autor studije.

"Široko rasprostranjene temperature od između 40 do 50 stupnjeva Celzijusa i još veći dnevni ekstremi, popraćeni visokim razinama vlage, na kraju bi zapečatili našu sudbinu. Ljudi - zajedno s mnogim drugim vrstama - umrli bi zbog svoje nesposobnosti da izbacuju ovu toplinu kroz znojenje i ne bi mogli ohladiti svoja tijela", dodao je Farnsworth.

Povećana toplina, kako je napomenuo Farnsworth, rezultirala bi okolinom u kojoj ne bi bilo dostupne hrane ni vode za sisavce.

Iako postoje znatne neizvjesnosti kada se radi o predviđanjima tako dalekima u budućnosti, znanstvenici upozoravaju da perspektiva izgleda "izrazito mračno", s procjenama da će samo od osam do 16% kopna na superkontinentu biti prikladno za život sisavaca.

Razina ugljičnog dioksida mogla bi biti dvostruko veća od trenutne razine, prema izvješću, iako se taj proračun temelji na pretpostavci da ljudi prestanu koristiti fosilna goriva sada. Inače, kako napominje Benjamin Mills, profesor evolucije Zemljinog sustava na Sveučilištu u Leedsu i koautor izvješća, suočit ćemo se s tim brojkama puno ranije, kako je navedeno u priopćenju.

Ova sumorna perspektiva ne bi smjela poticati samozadovoljstvo u suočavanju s trenutnom klimatskom krizom, upozoravaju autori izvješća.

Klimatske promjene koje su posljedica ljudskih aktivnosti već uzrokuju milijune smrti diljem svijeta svake godine.

"Važno je ne izgubiti iz vida našu trenutnu klimatsku krizu, koja proizlazi iz emisija stakleničkih plinova", naglasila je koautorica Eunice Lo, istraživačica za klimatske promjene i zdravlje na Sveučilištu u Bristolu, u priopćenju. "Iako predviđamo da će planet postati neprikladan za život za 250 milijuna godina, već danas se suočavamo s ekstremnim vrućinama koje štete ljudskom zdravlju. Stoga je ključno postići nultu neto emisiju što je prije moguće", dodala je Lo.

Klimatske promjene su na putu da dramatično preoblikuju život na Zemlji, dok se milijarde ljudi i drugih vrsta približavaju točkama u kojima više neće moći prilagoditi se, osim ako se globalno zatopljenje značajno ne uspori. Ovo je istaknuto u obimnom izvješću objavljenom prošle godine pod okriljem UN-a.

Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da je ključno održavati rast temperature mora ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. Prozor prilike za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i izbjegavanje katastrofalnih promjena koje bi potpuno preoblikovale život kakav poznajemo brzo se zatvara.

Posljednje masovno izumiranje dogodilo se prije približno 66 milijuna godina, kada je asteroid udario u Zemlju i prouzrokovao izumiranje dinosaura i većine života na planetu.