Južnoafrička tužba za genocid protiv Izraela

U svom zahtjevu za pokretanje pravnog postupka Republika Južna Afrika tvrdi da su izraelska „djela i propusti ... genocidnog karaktera, jer su počinjeni s potrebnom specifičnom namjerom ... da unište Palestince u Gazi kao dio šire palestinske nacionalne, rasne i etničke skupine".

I Južna Afrika i Izrael su potpisnici Konvencije o genocidu iz 1948. Ovaj međunarodni ugovor obvezuje sve potpisnike na sprečavanje i kažnjavanje zločina genocida. Genocid prema ugovoru čine određene radnje čiji je cilj uništenje, u cjelini ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine.

Navedeno je da su razlog za inicijativu Južne Afrike akcije i prijetnje Izraela palestinskom narodu poslije 7. listopada 2023. Izrael je objavio rat militantnoj grupi Hamas, koju su SAD, Europska unija, Izrael i druge zemlje označili kao terorističku organizaciju. Hamas je ubio oko 1.200 ljudi i uzeo više od 200 talaca u napadu na Izrael 7. listopada 2023. godine. Od tada je više od 20.000 Palestinaca ubijeno u izraelskom bombardiranju Pojasa Gaze. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze se pogoršava od početka sukoba.

Izrael kaže da njegove vojne akcije u Gazi imaju cilj uništavanje Hamasa kako bi država Izrael bila sigurna od ove militantno-islamističke grupe.

Koji je sud nadležan?

Republika Južna Afrika je pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu 29. prosinca 2023. To je najviši sud Ujedinjenih naroda. Za razliku od Međunarodnog kaznenog suda (ICC), ovaj sud se ne bavi individualnom kaznenom odgovornošću, već́ sporovima među državama. Ovoga četvrtka (11.1.) Međunarodni sud pravde otpočinje saslušavanje obje zemlje.

O čemu je riječ na saslušanjima?

Poslije saslušanja, sud će odlučiti hoće li odobriti zahtjev Južne Afrike za uvođenje privremenih mjera, kao neke vrste hitne pomoći, koje će vrijediti dok traje sudski postupak, rekao je za DW Michael Becker, docent međunarodnog prava i ljudskih prava na Trinity koledžu u Dublinu.

Južna Afrika je zatražila od Međunarodnog suda pravde nekoliko privremenih mjera. Među njima je i zahtjev da Izrael "odmah obustavi svoje vojne operacije u Pojasu Gaze i protiv njega", kao i da se ne upušta u radnje genocida te da poduzme razumne mjere da ga spriječi, ali i da omogući pristup humanitarnoj pomoći. Južna Afrika također traži redovite izvještaje Međunarodnog suda pravde o ovim mjerama.

Zašto Južna Afrika pokreće slučaj?

U prijavi sudu na 84 stranice Južna Afrika spominje „svoju obvezu - kao države članice Konvencije o genocidu - da spriječi genocid".

Ova zemlja je oštar kritičar Izraela. Vladajuća stranka Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) godinama uspoređuje politiku Izraela u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali s nekadašnjim južnoafričkim režimom aparthejda, koji je prakticirao rasnu segregaciju. Tu usporedbu koristi i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa. Prijava Južne Afrike Međunarodnom sudu pravde također navodi ovu tvrdnju i govori o „pozadini aparthejda" u vezi s izraelskim tretmanom palestinskog naroda.

Što kaže Izrael?

Izrael odlučno odbacuje optužbe za genocid. „Izrael s gnušanjem odbacuje krvnu klevetu koju širi Južna Afrika kao i podnošenje tužbe Međunarodnom sudu pravde", napisao je glasnogovornik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Lior Haiat na X-u, nekadašnjem Twitteru. Pritom formulacija „krvna kletva" označava dokazano lažnu optužbu kojom su srednjovjekovni kršćani tvrdili da Židovi ubijaju kršćansku djecu da bi pili njihovu krv u vjerskim obredima.

Optužbe su također odbacili izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik Isaac Herzog.

Herzog je napisao da je u razgovorima s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom naglasio da će se pred sudom „ponosno i jasno predstaviti temeljno pravo Izraela da se brani". Izrael će sudjelovati na saslušanjima i poslati bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Aharona Baraka kao suca.

Odluka Izraela o sudjelovanju je "dobra stvar za međunarodnu pravdu", rekao je stručnjak za međunarodno pravo Becker za DW. Izrael je u prošlosti često odlučivao da ne sudjeluje u međunarodnim postupcima, dodao je on.

Kakav bi mogao biti ishod?

Ishod preliminarnog postupka je potpuno otvoren. Sud bi se mogao izjasniti za privremene mjere ili protiv njih, mogao bi čak zaključiti da nije nadležan za slučaj.

Ukoliko bi se Međunarodni sud pravde proglasio nadležnim i odlučio donijeti mjere - ne bi morao slijediti prijedlog Republike Južne Afrike, već́ bi mogao formulirati i vlastite mjere, objašnjava Becker. On smatra da postoji jak razlog da Sud odredi privremene mjere, ali ne očekuje da će one biti tako dalekosežne kao što su neki od južnoafričkih zahtjeva.

Što se tiče zahtjeva Južne Afrike da se ne ometa pružanje humanitarne pomoći ljudima u Pojasu Gaze, Becker misli da je „relativno vjerojatno da će sud zahtijevati od Izraela na ovaj ili onaj način da osigura dolazak humanitarne pomoći stigne u Pojas Gaze u mnogo većoj količine nego što se trenutno događa".

Najprije će u četvrtak Sud saslušati argumente Južne Afrike. U petak će izraelska delegacija dobiti priliku za izjašnjavanje. Očekuje se da će odluka o zahtjevu za uvođenje preliminarnih mjera biti donesena relativno brzo, možda u roku od nekoliko tjedana. Ako slučaj prijeđe u sljedeću fazu, u kojoj se odlučuje o suštini spora - dakle o pitanju je li Izrael počinio navedena djela ili ne - taj bi postupak mogao trajati godinama.