Još uvijek samo nula iz Europske središnje banke

Prije sastanka Vijeća Europske središnje banke ove srijede (10.4.) opet je bilo onih koji su se nadali kako će konačno biti povišena temeljna kamatna stopa. Ali, kao i nebrojeno puta do sada - opet su ostali razočarani. Jer 25 članova Vijeća i njezin predsjednik Mario Draghi ostaju kod svoje fiskalne politike, bez obzira što tko mislio o njoj u zoni eura: "Temeljna kamatna stopa ESB-a ostaje na trenutnoj razini barem do kraja 2019."  Kako bi osigurala da i stopa inflacije ostane na razini onoga čemu banka teži, nešto ispod 2%.

Drugim riječima, temeljna kamatna stopa ostaje na 0% kamo je dospjela još u ožujku 2016. Draghi i njegovi stručnjaci uvjeravaju javnost kako nema potrebe dizati kamatu jer nije niti dosegnuta stopa željene inflacije nego će po procjeni ESB-a biti ove godine tek 1,2%.

Središnja banka zone eura nastavlja i s politikom "kažnjavanja" komercijalnih banaka ako svoj novac, umjesto da ga usmjere u gospodarstvo, žele položiti u ESB: u tom slučaju je kamata -0,4%, dakle, banke će plaćati novac da bi negdje smjestile svoj novac. Prema podacima Udruge njemačkih banaka, banke zone eura tako godišnje plaćaju oko 7,5 milijardi eura "kaznenih kamata" - jer im je očito i to milije nego posuditi novac tvrtkama i poduzetnicima.

Zašto je to još uvijek opasno za gospodarski rast?

Zapravo, ove srijede je i sam Mario Draghi donekle priznao kako ova politika s 0% kamata ne djeluje kako se očekivalo. Ona je uvedena tek kao "privremeno" rješenje pomoći zemljama zone eura koje su zapale u krizu kako bi se potaklo njihovo gospodarstvo, ali Draghi kaže kako se kamatna stopa ne može povisiti zato jer bi tako "nastao rizik za stopu rasta u zoni eura" s obzirom da su trenutni gospodarski pokazatelji još uvijek „slabi". I to usprkos tome što se od rujna nastavlja i program poticaja komercijalnim bankama da daju dugoročne kredite - takozvane TLTRO (Targeted Longer-Term Refinancing Operations) i to poticanje izdavanja kredita na po dvije godine će se nastaviti sve do ožujka 2021.

Ekonomski stručnjaci već odavno ukazuju kako čitava ova fiskalna politika Europske središnje banke stvara i golemu opasnost, pogotovo za one koje imaju novac. Tu ne govorimo samo o milijunašima nego i o ušteđevini građana, o mirovinskim fondovima pa čak i kada je riječ o poslovanju banaka. Naravno da je golemi problem neravnoteža unutar zone eura: jedno su nevolje koje muče jednu Njemačku, Austriju ili Nizozemsku, a druge su one koje muče Grčku, Španjolsku ili Italiju. No definitivno se pokazalo kako se pukim „besplatnim" kreditima te razlike jednostavno ne mogu izgladiti.

U svakom slučaju, sve je jasnije kako se niti politika od nula posto kamata ESB-a neće promijeniti, ako ne do ovog prosinca, ono barem do listopada. Naime, tada predsjedniku ESB Mariju Draghiju istječe mandat i već sad je ušao u povijest ne samo ESB-a: on će očito biti predsjednik središnje banke koji za čitave svoje karijere neće niti jedan jedini put povisiti temeljnu kamatnu stopu.