Još jedan dobar razlog da počnete vježbati

Vježbanje je napokon došlo na mjesto gdje treba biti - na vrhu aktivnosti modernog čovjeka koje su ključne za njegovo zdravlje i dobrobit, pa ako još uvijek niste shvatili da je fizička aktivnost važna, evo još jednog istraživanja koje to potvrđuje.

Britansko je istraživanje pokazalo da ljudi koji puno vježbaju imaju manje izglede za srčani ili moždani udar od neaktivnih osoba čak i kad imaju genetsku predispoziciju za srčane bolesti.

Osobe s jačim stiskom ruke, više tjelesnih aktivnosti i boljom kardiovaskularnom formom imaju manji rizik od srčanih bolesti čak i u slučajevima kad su u obitelji zabilježeni slučajevi srčanih i moždanih udara, pokazalo je istraživanje.

"Čak i kad imate veći genetski rizik, možete vježbanjem poboljšati svoje izglede za zadržavanje dobrog kardiovaskularnog zdravlja", kaže voditelj istraživanja Erik Ingelsson, znanstvenik s medicinskog sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

Primjerice među osobama s umjerenim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti, obuhvaćenima istraživanjem, pojedinci s najsnažnijim stiskom ruke imali su 36 posto manje izglede razviti koronarnu srčanu bolest i imali su 46 posto niže izglede razvoja atrijske fibrilacije u odnosu na ljude s najslabijim stiskom ruke, navodi se u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Circulation.

A među osobama s visokim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti oni koji su bili u najboljoj kardiovaskularnoj formi imali su 49 posto niži rizik koronarne bolesti srca u usporedbi s onima koji su bili najmanje 'fit'. Oni su također imali 60 posto manji rizik od atrijske fibrilacije, čestog poremećaja srčanog ritma koji izlaže ljude riziku moždanog udara.

Nijedan sudionik na početku istraživanja nije imao srčanu bolest i bili su u dobi od 40 do 69 godina, a polovica je ostala u istraživanju i dulje od šest godina.

Tijekom istraživanja zabilježeno je 20.914 slučajeva srčanih bolesti, moždanih udara, atrijske fibrilacije i srčanog zastoja.

Znanstvenici su uz pomoć upitnika o tjelesnoj aktivnosti procjenjivali koliko ispitanici vježbaju a uz pomoć pokretnih traka procjenjivali su stvarnu kardiovaskularnu formu svakog ispitanika, dok su spravama mjerili jakost stiska ruke. Prikupili su i podatke o bolestima u obitelji.

Pokazalo se da je vježbanje povezano s manjim rizikom od pojave srčanih bolesti i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir druge faktore koji utječu poput dobi, spola, etničke pripadnosti, društveno-ekonomskog statusa, dijabetesa, pušenja, krvnog tlaka, pretilosti i korištenja lijekova za smanjivanje kolesterola.

"Održavanje tjelesne forme vodi do manje masnog tkiva, manje pretilosti i više mišića", kaže Donna Arnett sa sveučilišta Kentucky i bivša predsjednica Američkog udruženja za bolesti srca, koja nije bila uključena u istraživanje. "To vodi do nižeg krvnog tlaka, manje dijabetesa, boljeg iskorištavanja glukoze i inzulina i sveukupno boljeg metaboličkog zdravlja".