Jesu li moguće „bolje“ društvene mreže?

Koliko nas je, kao svojevrsnu novogodišnju rezoluciju, poželjelo da jednostavno prestanemo koristiti društvene mreže? Oni koji su u tome već uspjeli, u raznim studijama izvještavaju da bolje rade, lakše se koncentriraju i da su sretniji.

Ali takozvana digitalna detoksikacija nije lagan pothvat. Jer, društvene mreže privlače pažnju neprekidnim nizom slika i snimaka koji obećavaju laku zabavu i razonodu.

Kontroverze oko Facebooka, YouTubea ili TikToka niču zbog načina na koji platforme drže korisnike „zakovanima" za ekran u pokušaju da unovče njihove podatke i matrice ponašanja.

Takav poslovni model je katalizator za najveće probleme koji dolaze s društvenim mrežama: ovisnost, loš utjecaj na mentalno zdravlje, manjkava zaštita podataka, širenje dezinformacija, upadanje u eho-sobe gdje se čuje samo istomišljenike...

„Mislim da ti problemi neće biti riješeni sve dok korisnici plaćaju korištenje društvene mreže vlastitim podacima", kaže nam Christian Montag, profesor molekularne psihologije na Sveučilištu u Ulmu, koji je nedavno objavio istraživanje na ovu temu.

Što je fediverzum?

Alternativne društvene mreže pokušavaju izbjeći ovaj problem tako što su decentralizirane. Umjesto algoritma, korisnici ili zajednice korisnika kontroliraju kako se sadržaj kreće platformom.

Mastodon je takva mreža, koja je stekla izvjesnu popularnost otkako je Elon Musk preuzeo Twitter koji su neki korisnici nakon toga demonstrativno napustili.

Umjesto centralnog servera, Mastodon koristi „federaciju" servera na kojima su različiti korisnički nalozi. Svaki server ima svoja pravila i protokole.

Kao mnoge slične aplikacije, Mastodon pokušava korisnicima prepustiti odluku o tome treba li obrisati neku potencijalno štetnu ili uvredljivu objavu. Neke aplikacije dopuštaju glasanje, druge odluku prepuštaju izabranom žiriju ili nasumično odabranim korisnicima.

Aplikacije poput Steama ili Mindsa imaju uključenu Blockchain tehnologiju u funkciju monetizacije. Kako bi nagradili (praktički dali napojnicu) određenom autoru na mreži, korisnici imaju kripto-novac kojemu se može ući u trag, što proces čini transparentnim.

Neki stručnjaci ipak sumnjaju da aplikacije temeljene na „federaciji" decentraliziranih servera (fediverzum, dakle suprotno od univerzuma) mogu opstati. Kažu, bez centralnog autoriteta koji nadgleda sadržaj i uklanja onaj koji je nepriličan, ove aplikacije iz najbolje namjere mogu postati Divlji zapad.

Ipak, Montag je optimist. „Mislim da bi fediverzum mogao biti budućnost", rekao je on, dodajući da borba s najvećim društvenim mrežama neće biti laka.

Platforme kao javno dobro?

Nove aplikacije imaju kompleksne mehanizme u pozadini, što ih ponekad ne čini lakim za korištenje. Platforme poput Facebooka ili Instagrama pak, imale su godine za testiranja i godine za naučiti kako da budu što lakše za korištenje.

Ima inicijativa koje se zalažu za drugačiji pristup - umjesto novih platformi, treba inzistirati na odgovornosti postojećih, kažu oni. „Među znanstvenicima traje debata o tome treba li društvene mreže voditi kao javno dobro", rekao je Montag.

„U tom scenariju morali bi zamisliti da plaćamo pretplatu decentraliziranim platformama koje poštuju našu privatnost", dodao je on.

Kako je ovaj stručnjak zaključio, jedini način da imamo „zdravije" društvene mreže, je da se te mreže odvrati od korištenja poslovnih modela koji sasvim počiva na „gutanju" podataka i vremena korisnika.