Jesu li državni službenici pod zaštitom zakona

Hrvatski sabor prihvatio je u petak Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji je izazvao priličnu buru kod opozicije koja je smatrala da je prijedlog nedorečen i da se može manipulirati različitim tumačenjem.

‘Državnom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. točke f) ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.’

Jedno od glavnih pitanja iz opozicije je bilo tko to ima moć ‘proglašavanja’. Iz Središnjeg ureda za državnu upravu odgovaraju da to čine službenički sudovi, a ne čelnici tijela državne uprave.

Korupcija napokon u zakonu

Zanimljivo je da se prvi put u Zakon o državnim službenicima uvodi pojam ‘korupcija’. Prema tumačenju iz Središnjeg ureda za državnu upravu, korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Takvo je određenje široko i pokriva velik krug pojava.

Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, zlouporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju, sklapanje štetnih ugovora, odavanje službene tajne, izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne. Sve je to navedeno u Kaznenom zakonu.

Državno službovanje Do početka ove godine Hrvatska je imala 25.550 državnih službenika i 4635 namještenika, odnosno ukupno 30.185 zaposlenih i to bez onih u Ministarstvu unutarnjih poslova. 

‘Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije.’

Iako je namjera Vlade RH bila ostavljanje čvrstog dojma o odlučnosti u borbi protiv korupcije i odrješitosti u odmjeravanju kazni, valja reći da državni službenik ako bude suspendiran  zadržava status državnog službenika, ne radi, ali ima pravo na naknadu plaće u visini od 60 posto (a ako uzdržava obitelj 80 posto). I sve to dok službenik ne bude pravomoćno ‘proglašen’ krivim od službeničkog suda.

Zastara kao pomilovanje

Takvi postupci znaju trajati godinama i završiti zastarom. Službeničke sudove ustrojava Vlada, a čine ga u prvom stupnju jedan sudac ‘honorarac’ i dva druga službenika.

Službenički sud u Zagrebu, u razdoblju od 2003.-2008. izrekao je kaznu prestanka državne službe u šest predmeta, a od 2006. godine, kada je za državne službenike predviđena i uvjetna kazna prestanka državne službe, do danas - 12 uvjetnih prestanaka državne službe.