Je li teško prestati pušiti?

Naime, od 2018. godine ovisnost o nikotinu može se liječiti uz uputnicu i korištenje bolovanja. Kako se doznaje u bolnici na Jankomiru, puno je veći broj građana koji su se, bez uzimanja bolovanja, odlučili za njihov program odvikavanja od nikotina u sklopu Dnevne bolnice za ovisnosti.

 "U šest godina kroz Školu nepušenja prošlo je 25 grupa pušača od po 10 do 15 članova", rekla je Hini voditeljica Dnevne bolnice, psihijatrica Irena Rojnić Palavra.

U Dnevnoj bolnici na Jankomiru ovisnike liječi interdisciplinarni tim u kojemu sudjeluju psihijatri s užom specijalizacijom iz ovisnosti, više medicinske sestre, psihologinja, radna terapeutkinja, nutricionistica, internist i socijalni pedagozi.

Cilj im je polaznike naučiti kako prestati pušiti i sagledati ovisnost iz više perspektiva te osvijestiti da je osim ostavljanje sredstava ovisnosti potrebno mijenjati stil življenja, proraditi pitanje ovisnosti i savladati nove načine nošenja s emocijama.

Moguće grupno i individualno liječenje

Pacijenti koji se iz bilo kojeg razloga ne mogu uključiti u program grupne terapije, liječe se individualno, "jedan na jedan".

Prvi je korak indikacijski razgovor, a potom slijedi uključenje u program Škole nepušenja koji traje četiri tjedna te za to vrijeme osoba može koristiti bolovanje.

Program se provodi radnim danima od 9 do 13 sati, kada su za polaznike organizirana predavanja i radionice, grupni psihoterapijski rad i individualno savjetovanje.

Prvi je korak odlazak obiteljskom liječniku koji izdaje uputnicu za prvi pregled. Zatim se treba naručiti na indikacijski razgovor i uvrštavanje na popis. Kada se popune grupe, kreće se s radom, s time da je svaka grupa u istom sastavu od početka do kraja programa.

Moguće korištenje nikotinske zamjenske terapije

Prvi tjedan pušače se priprema za prestanak pušenja, a drugi, treći i četvrti tjedan radi se na uspostavi apstinencije i savladavanju izazova koje ona nosi.

Početni je tjedan u znaku priprema za prestanak pušenja. Osim internističke edukacije, tj. učenja o utjecaju duhana na tijelo, polaznici se educiraju o tome što su to ovisnosti i koje su specifičnosti ovisnosti o nikotinu. Ovisnost se sagledava iz kuta emocija i nošenja sa stresom, stavljenih u kontekst osobnih iskustava.

Ujedno, polaznike se upoznaju i s dostupnim lijekovima i sredstvima koja im mogu olakšati proces prestanka pušenja.

Većina se polaznika odluči za neku vrstu farmakoterapijske podrške, a na Jankomiru se koristi i TMS, transkranijalna magnetska stimulacija, kojom se inducira blaga struja u dijelovima mozga, uključenima u biologiju ovisnosti.

Nastoji se da s početkom drugog tjedna polaznici više ne puše. U tom razdoblju prolaze kroz apstinencijsku krizu, a glavna je tema kako savladati žudnju koja se javlja tijekom prestanka pušenja. Ujedno ih se uči mnogim tehnikama nošenja sa žudnjom, prepoznavanju okidača i prevenciji ponovnog početka pušenja.

Program se sastoji od grupne psihoterapije, psihoedukacije, socioterapijskih, radnookupacijskih i rekreativnih aktivnosti, tehnika opuštanja, grupa podrške koje vode iskusni apstinenti, individualnog savjetovanja i obiteljske radionice.

Svim se pacijentima rade i rutinske laboratorijske pretrage.

Nakon šest mjeseci ne puši 37 posto polaznika

Psihijatrica Irena Rojnić Palavra posebno ističe da se obavezno nastoji identificirati i adresirati eventualne pridružene psihičke tegobe te da se pacijentu uvijek pristupa na personalizirani način.

Po završetku programa pacijenti imaju mogućnost uključiti se u online grupu podrške jednom tjedno te ih se nastavlja individulano ambulantno pratiti.

U trenutku otpusta gotovo su svi pacijenti nepušači, a nakon šest mjeseci ne puši 37 posto polaznika, što je oko 12 puta više nego kada pušači prestaju pušiti sami.

Apstinencija se potvrđuje mjerenjem koncentracije ugljičnog monoksida u izdahu (poput alkotestiranja).

Na odvikavanje s 50 godina života i 30-ak godina pušačkog staža 

U Školu nepušenja najčešće se javljaju pušači koje je bolest natjerala da prestanu pušiti i potraže pomoć, obično nakon višedesetljetnog pušačkog staža. Najčešće su to oboljeli od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) ili pak oni koji su preboljeli srčani ili moždani udar. U prosjeku su to ljudi koji imaju 50 godina i tridesetak godina pušačkog staža.

"Prestati pušiti je uvijek dobra odluka, za čiju je realizaciju nerealno čekati savršen trenutak. Stoga krenite u akciju upravo danas!", poručuje Rojnić Palavra.

Podaci HZZO-a pokazuju da se u Hrvatskoj 201 osoba liječila 2022. godine pod šifrom F17 (Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom nikotina) te da je u 2023. taj broj porastao na 240.