Je li prljavština nužno loša?

Prljavština je generalno, loša stvar, no bez njene prisutnosti bili bi u nevolji, koliko god to zvučalo kao paradoks. U ovaj svijet došli smo sterilni, no već nakon par minuta naselili su nas milijuni bakterija. Ta bića i dalje žive u, i na nama. Svaka odrasla osoba nosi oko kilogram bakterija sebi.

No postoje određena pravila. Glava podržava drugačiju kulturu bakterija u odnosu na ruku, a noga drugačiju u odnosu na stopalo. Usta i želudac se razlikuju i podržavaju drugačiij tip bakterija. Ta bića su naš zaboravljeni organ, važan poput jetre. U probavnom sustavu razgrađuju hranu, te nam omogućuju dostupnost hranjivih tvari. Također uništavaju štetne bakterije, te održavaju funkcionalan imunološki sustav.

Npr. miševi koji nemaju bakterija ne napreduju: imunološki sustav im je slab, crijeva ne funkcioniraju kako bi trebala, i generalno nisu zdravi. Takve životinje također su anksiozne i opsesivne. Naše unutrašnje bakterije čine mnogo živčanih transmitera koji su odgovorni za raspoloženje.

No, razvijeni svijet živi pod uvjetima u kojima obrambeni mehanizmi tijela popuštaju. To uključuje alergije, multiplu sklerozu, dijabetes, sindrom iritabilnog crijeva, te uglavnom stanja koja su proizvod lošeg imunološkog sustava.

Previše higijene može biti štetno. Djeca iz obitelji bez pasa, koja žive u gradovima, koja ostaju radije kod kuće nego da idu u vrtić, imaju povećani rizik od infekcije, te mogu češće patiti od bolesti koje razne infekcije izazivaju. Na isti su način male boginje i ospice rijetke među afričkom djecom. Prisutnost parazita poboljšala je učinkovitost imunološkog sustava. Takav mehanizam, poput mozga, jednostavno treba educirati.