Javni dug država srednje i istočne Europe znatno je smanjen

Javni dug šest država srednje i istočne Europe (CEE) znatno je smanjen u usporedbi sa zemljama eurozone, dok su fiskalni deficiti u regiji srednje i istočne Europe produbljeni i države sada moraju raditi na promjeni negativnih trendova, neki su od zaključaka iz izvješća Erste Group na temu javnog duga.

Izvješće se odnosi na šest zemalja CEE regije - Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku i Hrvatsku.

"Javni dug država iz skupine CEE6 znatno je smanjen, i nominalno i relativno (u odnosu na BDP), u usporedbi sa zemljama eurozone. Ukupni javni dug Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Hrvatske iznosi približno 200 milijardi eura, što je manje od javnog duga Grčke (300 milijardi eura). Ako dodamo Poljsku, ukupni javni dug cijele regije CEE6 bio bi manji od 400 milijardi eura, što je i dalje manje nego u Španjolskoj (procijenjeno na 700 milijardi eura) te manje od četvrtine javnog duga Italije (oko 1.800 milijardi eura)", objašnjava suvoditelj odjela Macro/Fixed Income CEE Erste Groupa Juraj Kotian.

U relativnim iznosima, sve su zemlje CEE regije zadržale svoj javni dug ispod 60 posto BDP-a, osim Mađarske čiji se javni dug za 2009. godinu procjenjuje na oko 80 posto BDP-a, što je i prosječna razina u eurozoni.

"S obzirom na puno nižu razinu javnog duga i fiskalnog deficita u gospodarstvima CEE regije, u usporedbi s državama eurozone, potrebe za financiranjem u CEE bit će puno manje. Češka, Slovačka i Rumunjska imat će koristi od niskih razina duga te će u konačnici imati najmanje obveze otplate dospjelog duga (od oko 4-5 posto BDP-a). Poljska, Hrvatska i Mađarska trebaju refinancirati veće iznose dospjelih državnih vrijednosnica u iznosu od približno 8-10 posto BDP-a", navode analitičari Erstea.

Procjenjuju da bi, uz višak likvidnosti na tržištima CEE regije, domaća potražnja trebala ostati visoka - neto potražnja domaćih banaka za državnim vrijednosnicama trebala bi u 2010. ukupno iznositi do jedan posto BDP-a, a domaćih mirovinskih fondova, osiguravatelja i uzajamnih fondova oko 0,5 do 2 posto BDP-a.

"Poljska je uspješno izdala euro obveznice ranije ove godine te je vrlo izgledno da će Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Hrvatska također izaći na međunarodna tržišta, što bi olakšalo situaciju na domaćem tržištu obveznica", navode iz Erstea.

Naglašavaju i kako su fiskalni deficiti u CEE regiji nedavno produbljeni i to iz dva razloga.

Kao prvi navode da te zemlje nisu iskoristile prednosti dobrih godina da još više smanje svoje deficite tijekom snažnog gospodarskog rasta.

Zemlje regije CEE6 ipak su poduzele mjere za promjenu negativnog trenda u javnim financijama. Kako bi povećale prihode, mnoge od njih (Mađarska, Hrvatska, Češka) oslonile su se na podizanje stope PDV-a, navodi se u priopćenju o izvješću Erste grupe.Uz visoki gospodarski rast rasli su i porezni prihodi, a to je potaknulo još snažniji rast rashoda te zamaskiralo rastuće strukturalne deficite u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Naglo usporavanje gospodarstva, koje je uslijedilo, otkrilo je taj nedostatak dubinske konsolidacije.

Drugi je razlog što su neke vlade prekasno napravile rebalans proračuna i rashode prilagodile promijenjenim makroekonomskim izgledima.

To je za posljedicu imalo daljnje pogoršavanje strukturalnih deficita u svim zemljama, izuzev Mađarske i Rumunjske, koje su, unutar MMF-ovog programa, morale poduzeti hitne radnje i pažljivo nadzirati rast rashoda. (hina/metro-portal)