Metro-portal.hr

objavljeno 02.06.2019. 15:01:00
EHHH...

Izgubljena generacija mladih

Mladi u regiji Zapadnog Balkana toleriraju korupciju, a da bi dobili posao trebaju im veze ili mito. Oni koji na to ne pristaju - odlaze, jedan je od zaključaka studije koju je objavila Zaklada Friedrich Ebert

Do jednog trenutka sve je OK, ali tada...
Do jednog trenutka sve je OK, ali tada... (Arhiva)

Njemačka zaklada Friedrich Ebert, bliska njermačkoj Socijaldemokratskoj stranci (SPD), objavila je izvještaj o položaju mladih u šest zemalja Zapadnog Balkana (Western Balkans 6 - WB6) u odnosu na njihove vršnjake iz četiri zemlje jugoistočne Europe koje su članice EU (South East European EU -SEE EU). U grupu WB 6 spadaju Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija a u grupu zemalja SEE EU Bugarska, Hrvatska i Rumunjska i Slovenija. Studija o mladima jugoistočne Evrope 2018/2019 je bazirana na podacima prikupljenim na principu reprezentativnog uzorka. Ispitano je 10.000 mladih iz deset zemalja u starosnoj dobi od 14 do 29 godina.

S obzirom da se u mlade iz šest zemalja Zapadnog Balkana polaže velika nada kada je u pitanju demokratizacija i europeizacija regije, rezultati studije daju prilično tmurnu sliku. Zašto? Najprije zato što su perspektive za zapošljavanje prilično slabe i što mladi žive u socio-ekonomskim uvjetima koji ih prisiljavaju na odlazak. Osim toga, oni su izgubili sve iluzije o politici, što pokazuje i vrlo nizak nivo njihovog sudjelovanja u političkim dešavanjima.

Nezaposlenost - najveći problem

Nezaposlenost je tipična za čitavu regiju. No, na prvom mjestu je ipak Kosovo s 43 posto mladih koji nemaju posla. Drugo mjesto zauzima Albanija s 41%, treće BiH s 39% nezaposlenih, potom Crna Gora s 29% i Makedonija s 26% nezaposlenih. Najniži broj nezaposlenih među mladima u WB6 ima Srbija - 20%. No, Srbija ima problem što najveći postotak zaposlene omladine, naime njih 61 posto, radi na određeno vrijeme u tzv. fleksibilnom sektoru, što znači da nemaju siguran posao.

U usporedbi sa šest zemalja Zapadnog Balkana, članice EU Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunija bilježe u prosjeku stupanj nezaposlenosti od 16%. Općenito gledano je nezaposlenost veća kod mladih čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja i dolaze iz financijski loše stojećih porodica, dok su oni, koji imaju posao, uglavnom iz obrazovanih i bolje stojećih porodica.

Prihvaćanje korupcije i partitokracije

Ispitivanje mladih u regiji pokazalo je da je korupcija odnosno posezanje za vezama i plaćanje mita široko rasprostranjeno pa i prihvaćeno u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Veliki broj mladih (80% u Srbiji, 74% u Crnoj Gori a 72% u BiH i Makedoniji) navode da postoje slučajevi kupovine ispita ili diploma. Pri tome je, ako se ima u vidu prethodna studija (2011. - 2015.), nivo korupcije u segmentu obrazovanja najviše porastao u BiH, s 36% na 72%.

U pronalaženju posla u mnogim zemljama WB6 je, kako pokazuje istraživanje, presudno članstvo u određenoj političkoj stranci. To je najrasprostranjenije u BiH, gdje je 77% mladih potvrdilo da je stranačka pripadnost „vrlo važna" u potrazi za poslom. To je povezano i s činjenicom da mladi imaju najveći interes da pronađu posao u javnom sektoru. Upravo u vezi s tom tematikom postoji najveća razlika u odnosu na zemlje članice EU, u kojima svega 33 posto mladih navode da je za traženje posla važna pripadnost određenoj političkoj stranci.

No još važnije od stranake pripadnosti su, kako pokazuje studija, veze i poznanstva. Kvalifikacija igra podređenu ulogu. U tom segmentu za zemljama Zapadnog Balkana, pri čemu je BiH s 86% prva, Srbija s 78% druga a Makedonija s 77% treća, ne zaostaju puno ni članice EU Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska s 67%. Činjenica je, međutim, da je ova vrsta korupcije znatno prisutnija u zemljama koje nisu članice EU, što sugerira da nivo europeizacije, povezan sa perspektivom punog članstva, ima utjecaja na smanjenje korupcije.

Studija iz 2018. u uspordbi sa studijom 2011. - 2015. pokazuje da je spremnost mladih koji žele emigrirati iz grupe zemalja WB6 ostala uglavnom ista, sa malim smanjenjem u Albaniji i na Kosovu. Međutim, broj mladih iz četiri članice EU, koji žele napustiti svoje zemlje, se smanjio. Zanimljivo je i da su u Albaniji mladi iz obrazovanijih i bolje-stojećih porodica skloniji napustiti zemlju za razliku od BiH i Kosova, gdje su mladi iz takvih porodica više spremni ostati u domovini.

Mladi za EU

Mladi iz WB6 (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija) su pretežno orijentirani proeuropski. Njihova podrška učlanjenju u EU je snažna, posebno u Makedoniji 81% i Albaniji 95%. Bitno je manja samo u Srbiji gdje iznosi 56%. Najnovija studija pokazuje i da se podrška učlanjenju u EU među mladima posljednjih godina povećala. To znači da bi mladi mogli biti snažan faktor u budućoj europeizaciji WB6. No istovremeno mladi podržavaju i snažnu državu i veće učešće države u biznisu što je vjerojatno reakcija na pljačke tokom privatizacije i raširenost tajkuna. Oni žele i snažnog lidera.

Daleko od politike

Popularnost socijalizma i socijalističkih ideja raste od 2008. godine u svim zemljama WB6, a što je u vezi s porastom autoritarizma. Naizgled kontradiktorna veza između podrške snažnim vođama s nacionalističkim ali i različitim aspektima prodemokratskog ponašanja ukazuje na kompleksnu političku situaciju. Želju mladih za snažnim vođom i odlučnim načinom vladanja ne treba shvatiti kao udaljavanje od demokracije, već kao želju da političari rade svoj posao. A ona je povezana s dubokom ekonomskom nesigurnošću.

Gubitak iluzija i razočaranost mladih politikom porasli su proteklih godina. Velika većina ispitanika priznaje da ima ograničeno znanje o politici. 81% mladih u BiH kaže da nije kompetentno govoriti o politici. To ne znači da omladina općenito nema volje za sudjelovanjem u oblikovanju politike. Jer, 84% mladih u BiH i 62% mladih u Srbiji se slaže s tezom da mladi trebaju dobiti više mogućnosti očitovati se o politici.

Spremnost na angažman u civilnom sektoru je manja no što se očekivalo, ali je ipak značajna. S izuzetkom Albanije i Kosova, ona prekoračuje spremnost angažmana u četiri zemlje članice EU. Primjerice, polovina mladih u Crnoj Gori, Srbiji i BiH je ili dobrovoljno sudjelovala ili je spremna angažirati se u civilnom društvu. Zanimljivo je i da su mladi, koji su se na kraće ili duže vrijeme obrazovali u inozemstvu, više zainteresirani za politiku od mladih koji to nisu. Općenito, među mladima Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije je primjetna potencijalna izborna podrška proeuropskim strankama socijalističke, odnosno socijaldemokratske orijentacije, a posebno onima koje imaju karizmatične vođe.

U studiji, čiji je autor profesor sociologije sa sveučilišta u Mariboru Milan Lavrič, zaključuje se da bi u cilju smanjenja nezaposlenosti mladima trebalo omogućiti da se lakše uključe u programe edukacije u inozemstvu te da te aktivnosti treba proširiti. Posebno se preporučuje učenje uz rad, ali i stvaranje online platformi sa servisima koji nude pomoć u traženju posla. U cilju usklađivanja potreba privrede za radnom snagom preporučuje se bolja koordinacija privatnog sektora s obrazovnim institucijama.

Ulaganje u mlade

Kako bi se smanjio stupanj tolerancije korupcije u traženju posla, potrebna je jača implementacija načela pravne države i vladavine zakona. Reforma obrazovnog sustava morala bi stvoriti transparentna pravila i procedure kojima bi se suzbila korupcija. Mlade, koji su otišli u inozemstvo, bi trebalo ohrabriti na povratak. Tu bi zemlja prihvata i zemlja iz koje oni dolaze trebale uspostaviti suradnju.

Političari bi trebali tražiti načine da uključe mlade u politiku. Obrazovni programi o angažmanu u civilnom društvu trebali bi biti uvedeni u škole i prakticirani putem digitalnih medija. I vladin i nevladin sektor bi trebao ohrabrivati angažman mladih u civilnom sektoru.

I konačno, u izvještaju se podsjeća i na zaključak Europske komisije iz 2018.: "Zapadni Balkan bi trebao više investirati u mlade generacije, naše buduće EU-građane i davati im perspektivu ne za prošlost već za budućnost."

Piše: Jasmina Rose/DW
02.06.2019. 15:01:00
http://metro-portal.hr/izgubljena-generacija-mladih/118815/