« Život
objavljeno prije 9 godina i 6 mjeseci
TRUTH OR DARE

Iskreno, svi smo lažljivci

Ljudi puno lažu, ali najčešće bez zle namjere, pokazuje analiza grupe psihologa

Laganje je uobičajeno
Laganje je uobičajeno (Arhiva)
Više o

laž

,

laganje

,

bijele laži

,

obmana

Priznajte. U jednom trenutku svog života i vi ste lagali. Možda kada ste teti rekli da je pulover koji vam je isplela ‘upravo ono što ste željeli’ ili kad ste objašnjavali da ste propustili važan sastanak jer vam je umrla baka... opet. Nemojte se odmah zabrinjavati. Niste novi Machiavelli. Samo ste normalni.

CNN je svojevremeno naveo primjer dvadesetjednogodišnje Zoe Holmes koja je kao djevojčica lagala da bi izbjegla neugodnosti u školi. Imala je urođenu srčanu manu zbog koje je morala nositi nezgrapan monitor za praćenje rada srca 24 sata prije svakog odlaska kardiologu.

- Mnogi su me pitali što je to, a kako sam bila dijete, nisam željela biti različita pa sam izmišljala svaki put nešto drugo. Na primjer, rekla bih ljudima da sam nasumce izabrana da testiram novi Nintendo Game Boy - prisjeća se Zoe.

Svi to radimo

- U svakodnevnom životu ljudi često lažu. Ne zato da bi dobili nešto konkretno kao što je novac, već iz psiholoških razloga - kaže Bella DePaulo, profesorica na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari koja se specijalizirala za proučavanje laži i ostalih vidova obmana.

DePaulo smatra da lažemo jer želimo da nas drugi ljudi vide onakvima kakvi bismo željeli biti, da poštedimo tuđe osjećaje ili da izbjegnemo sukob.

Laganje nije ništa neobično. DePaulo je  2004. zamolila svoje studente i članove zajednice da zabilježe svaku laž koju su izrekli u tjedan dana. Rezultati, objavljeni u ‘The Social Psychology of Good and Evil’, pokazali su da su studenti lagali barem jedanput u 38 posto susreta, dok su članovi zajednice lagali gotovo svaki treći put.

Tko najviše lažeManipulatori će lagati da dobiju što žele.
Oni koji žele zadovoljiti druge, reći će ono za što misle da bi drugi htjeli čuti.
Ekstrovertirani ljudi su prijemčljiviji pa će lakše primijetiti što drugi ljudi žele čuti ili kako ih mogu impresionirati.
Sukob vrijednosti

Većinu malih laži, kao kad želimo ispasti pametniji, govorimo strancima. Ozbiljnije laži govorimo ljudima koji su nam bliski (primjerice, kada lažemo o ozbiljnosti neke bolesti), najčešće da bismo  ih zaštitili.

- Zapravo je vrlo lako reći: ‘Ja cijenim iskrenost i smatram da nikada ne treba lagati’. Međutim, u stvarnom  životu naše vrednovanje iskrenosti sukobljava se s nečim drugim što također cijenimo, poput želje da budemo velikodušni ili ljubazni ili milosrdni - objašnjava DePaulo i zaključuje da je zapravo vrlo nerealistično očekivati da se govori uvijek samo istina. 

21.01.2013. 13:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh