Ipak slobodna trgovina na američkom sjeveru

Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini neće se više zvati NAFTA (North American Free Trade Agreement) nego USMCA (United States, Mexico, Canada Agreement). Kraticu je, istina, teško izgovoriti, ali SAD su morale biti na prvom mjestu - America first!

Da je Kanada praktički u posljednjem trenutku još prihvatila sporazum koji su krajem kolovoza sklopili Meksiko i SAD u Meksiku je primljeno s olakšanjem. Dosadašnji predsjednik Enrique Peña Nieto pohvalio je sporazum kao veliki uspjeh jer on "ispunjava očekivanja" i "stvara mogućnosti za gospodarski rast". On kaže da sporazum omogućuje "produktivnu integraciju Sjeverne Amerike i učvršćivanje te regije kao najkonkurentnije u svijetu".

I novoizabrani meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador je pohvalio sporazum ustvrdivši da će on postupno povećati plaće radnika u automobilskoj industriji i da jamči suverenost naftne i elektro-industrije. Na konferenciji za medije on je pohvalio "izuzetnu i vizionarsku" ulogu američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo "otvoreno i tolerantno" držanje u pregovorima.

Dobar trenutak za novog meksičkog predsjednika

Novi sporazum bit će potpisan dan prije nego što López Obrador preuzme dužnost 1. prosinca. Novi predsjednik će tako započeti dužnost  bez potrebe da pregovara o trgovinskom sporazumu s Trumpom i da ga ovaj stalno maltretira.

Meksički povjerenik u pregovorima Jesús Seade Kuri kaže da je novi sporazum protekcionistički, ali da Meksiku otvara neke nove mogućnosti. Tko ubuduće bude htio izvoziti u Sjevernu Ameriku bit će mu teže to ostvariti, a to će po njegovom mišljenju koristiti Meksiku.

Ustupci Meksika

Da bi sporazum bio postignut Meksiko je morao napraviti ustupke, primjerice glede automobilskog sektora. Sporazum NAFTA iz 1994. štetio je meksičkom agraru, ali je Meksiku omogućio da postane jedno od najprivlačnijih staništa automobilske industrije u svijetu. Njemački proizvođači VW i Daimler vidjeli su u Meksiku idealno mjesto za proizvodnju automobila za američko tržište. Jer, plaće s druge strane Rio Brava bile su šest do deset puta veće.

Ali vanjskotrgovinski deficit SAD-a prema Meksiku koji je zbog toga nastajao, bio je odavno Trumpu trn u oku. Amerikanci su progurali da troškovi proizvodnje automobila u državama članicama NAFTA-e moraju iznositi 75 posto ukupne cijene, umjesto dosadašnjih 62,5 posto. To će dovesti do povećanja proizvodnih troškova i prilagodbi dobavljača. Jer, gotovo polovica osobnih automobila proizvedenih u Meksiku ne odgovara novoj odredbi.

Osim toga ubuduće će 40 posto svakog automobila morati biti proizvedeno u tvornicama u kojima radnici imaju satnicu od najmanje 16 američkih dolara. U Meksiku je trenutno satnica uključujući i socijalne doprinose oko osam američkih dolara.

Profitirati bi mogli meksički radnici

Sporazum USMCA će prisilit Meksiko na skoru reformu tržišta rada. Meksiko se naime obvezao da će omogućiti sindikalno organiziranje i "djelotvorno prihvaćanje" kolektivnih pregovora, potpunu zabranu dječjeg rada i osiguravanje "prihvatljivih" radnih uvjeta. Ojačana je uloga radničkih predstavnika u odnosu na sporazum iz 1994. godine.

Nejasno je kako će se nove odredbe odraziti na meksičko tržište rada na kojem velik dio kolektivnih ugovora služi zaštiti poslodavaca, odnosno sadrži odredbe koje ne služe stvarno zaštiti zaposlenika.

Najniža dopuštena plaća u Meksiku iznosi 88 pesoa na dan (oko 5 američkih dolara), što je i u toj zemlji ispod granice siromaštva. Meksiko će, dakle, morati prilagoditi svoje tržište rada.