Imate rodu na krovu? Stiže naknada.

Vlasnicima kuća u zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije na čijim se krovovima nalaze gnijezda roda, preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati će se naknada za očuvanje biološke raznolikosti i za čuvanje prostora.

Za taj je projekt Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 199.500 kuna, koje će se uložiti u sanaciju krovišta kuća na kojima se u zaštićenim područjima Sisačko-moslavačke županije nalazi 285 gnijezda roda, doznaje se danas od predsjednice Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Marijane Petir, koja je inicijatorica tog projekta.

Nositelj projekta je Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti Sisačko-moslavačke županije. Ravnateljica te javne ustanove Marija Vizner ističe da se krovišta na kojima se nalaze gnijezda roda trebaju obnavljati svakih 10 godina za što je vlasnicima kuća potrebno 15.000 kuna. S ukupnim godišnjim iznosom od 199.500 kuna, odnosno 700 kuna po gnijezdu, vlasnicima bi se osigurala polovica potrebnog iznosa, što bi za lokalno stanovništvo bila velika pomoć.

"Rode se gnijezde ondje gdje žive ljudi, a naš je cilj osim očuvanja te životinje koja je simbol Sisačko-moslavačke županije, potaknuti i ljude da ostaju živjeti u hrvatskim selima Posavine i Moslavine", istaknula je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša.

Velike nizine uz rijeku Savu čine kontinuiranu cjelinu koja obuhvaća regiju Posavina, a u Sisačko-moslavačkoj županiji to su velike cjeline Odranskog, Lonjskog i Sunjskog polja. Osim Posavine i Pokuplja, vlažne livade u Moslavini uz Lonju, Ilovu, Česmu čine također pogodna staništa za bijelu rodu.

Svojim načinom života bijela roda je vezana za čovjeka. Gnijezdi se na kućama, a stara gnijezda znaju biti široka više od jednog metra i teška preko 700 kilograma.

Bijela roda u selima Lonjskog polja postiže najveću brojnost i gustoću gnijezda u Hrvatskoj. Selo Čigoč s 50-tak rodinih gnijezda proglašeno je Europskim selom roda.

Značaj tog prostora upotpunjava i vrijedna kulturna baština koja se naročito ogleda u tradicijskoj arhitekturi drvenih kućica od kojih su neke stare više od 200 godina.

Kombinacija vrijednosti prirodne i kulturne baštine uvrštava to područje, zaštićeno 1990. godine kao park prirode Lonjsko polje, među najvrjednija područja očuvane prirode i krajobraza u Europi.

Park prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj, a 1993. uvršten je i na Ramsarski popis. Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) svrstala je Park prirode Lonjsko polje među sedam najboljih primjera modela zaštite prirode na seoskim područjima Europe. (hina/metro-portal)