Iduća godina bit će teža od 2009.

Kriza će u Hrvatskoj trajati dulje nego u razvijenijim zemljama, 2010. će u Hrvatskoj biti teška, a u nekim elementima i teža nego 2009., problem zaposlenosti trajat će sve do trećeg kvartala iduće godine, a stopa rasta će teško biti veća od nule, rekao je Mato Crkvenac sažimajući u obliku zaključaka izlaganja na trodnevnom 17. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista održanom u Opatiji.

HDE i struka mogu prihvatiti najave mjera Vlade, kao što su nastavak štednje u proračunu, redukcije u infrastrukturi ili rasterećenje parafiskalnih davanja, ali to neće biti dovoljno. U proračunu za 2010. moraju biti donijete promjene u nekim sektorima. Sljedeća godina mora biti točka prijeloma i ne smije se ući u nju s kontinuitetom sadašnje ekonomske politike, istaknuo je Crkvenac.

Potrebno je donijeti kratkoročni plan izlaska iz krize, ali i dugoročni plan razvoja.

U dugoročnom planu treba se fokusirati na pametno i održivo korištenje vlastitih resursa kao što su geografski položaj, mogućnosti razvoja prometnih koridora, korištenja neobrađenih poljoprivrednih površina. Mora se razvijati vrhunske tehnologije i proizvode gdje je to moguće. Kao primjere je naveo proizvodnju organske hrane, nemetala, dio tekstilne i drvne industrije ili zdravstvene usluge.

Nužno je smanjiti cijenu rada i kapitala te temeljito izmijeniti sustav poticaja usmjerenjem poticaja u podršku izvozu, programima i projektima koji donose rezultate, Mato Crkvenac

Kratkoročno, Vlada mora donijeti program mjera za održanje proizvodnje kako se ne bi dodatno povećavala nezaposlenost.

Potrebno je jačati tekuću proizvodnju i razvoj snažnijom kreditnom podrškom HBOR-a te poticati proizvodnju s većom dodanom vrijednošću i potiskivati raznim mjerama uvoz u korist izvoza.

Ne može se odgađati ni promjene teritorijalnog ustroja zemlje, naveo je kazavši da se Vladi može dati podrška za predstavljeno promišljanje o načinu reforme javne uprave i teritorijalnog ustroja.

Sve predložene reforme koštaju, ali bi se za njih mogla osigurati veća sredstva od MMF-a, Svjetske banke ili europskih institucija ako bi se izradili predloženi kratkoročni i dugoročni planovi, zaključio je Crkvenac. (hina/metro-portal)