Hrvatski radnici u EU ostat će tretirani kao stranci

Europska unija zahtijevala je od Hrvatske da pristane na uvjet da njeni radnici nemaju ista prava kao ostali radnici iz drugih zemalja i to u periodu od dvije do sedam godina nakon ulaska u EU.

Hrvatska smatra da EU ne bi bila popustljiva po tom pitanju pa je dala potvrdan odgovor na zahtjev.

Na taj način svaka zemlja članica će samostalno procijeniti bi li slobodan priljev radne snage iz Hrvatske za njezino tržište rada predstavljao stvarnu opasnost.

Dakle, ako neke članice procijene da  bi hrvatski radnici mogli izazvati probleme na tržištu, one imaju potpunu slobodu uvesti određena ograničenja - u prijevodu hrvatski radnici bi se tretirali kao stranci kojima na primjer treba radna dozvola.

Drugim riječima, u tom periodu neće ništa biti drugačije od trenutnog stanja. Hrvatska se pak nada da se ta klauzula uopće neće ni aktivirati, bar od strane nekih članica.  

Ograničenje se smije uvesti na period od dvije godine, a za svako produženje mora se obavijestiti Europska komisija.

Iako je bilo pokušaja da se "probni"period skrati, EU je bila čvrsta u stavovima argumentirajući da Bruxelles želi biti politički korektan prema 12 zemalja koje su se Uniji priključile u posljednjem valu proširenja i čiji su radnici imali ista ograničenja kao ona koja će biti primijenjena na Hrvate.

Drugi razlog je još logičniji - EU ne želi u slučaju Hrvatske postaviti presedan na koji bi se onda mogle pozivati zemlje koje će narednih godina pristupati Uniji.