Hrvatski direktori najpesimističniji u regiji
Dvije trećine direktora hrvatskih tvrtki vjeruje da će se opći ekonomski uvjeti u idućih šest mjeseci pogoršati, dok petina njih ima negativan pogled na budućnost svojih tvrtki
Značajniji rast optimizma u Hrvatskoj zabilježen je jedino u vezi potrošnje na kapitalna dobra (opremu, IT sustave, nove poslovne zgrade i slično), pri čemu je gotovo polovica ispitanika odgovorila da će povećati kapitalne investicije u idućih šest mjeseci, dok samo deset posto njih smatra da će ih smanjiti.
Očekivanja u vezi zapošljavanja u regiji i u Hrvatskoj ostaju negativna. Smanjenje broja zaposlenih u svojim poduzećima očekuje 44 posto hrvatskih direktora, a povećanje broja zaposlenih planira njih samo sedam posto.
Iako njihovi kolege u regiji očekuju porast prihoda od prodaje u idućih pola godine, približno tri četvrtine direktora tvrtki u Hrvatskoj vjeruje da se prihodi od prodaje neće promijeniti ili će se smanjiti.
U Hrvatskoj, pokazuju rezultati istraživanja, procjena rizika nenaplate potraživanja dužnika u posljednjih devet mjeseci značajno se pogoršala. Tako više od tri četvrtine direktora u hrvatskim tvrtkama smatra da se pretjerano dugo čeka na naplatu potraživanja.
S druge strane, direktori u hrvatskim tvrtkama podjednako su optimistični u vezi dostupnosti kredita kao i njihovi kolege u drugim zemljama regije. Čak ih je tri puta više koji vjeruju u dostupnost kredita nego onih koji pokazuju pesimizam u tom pogledu.
Anketirani direktori u Hrvatskoj izglede za preuzimanje druge tvrtke procjenjuju malima, ali u okvirima srednjoeuropskog prosjeka. Svega 13 posto njih odvažilo bi se na taj korak u idućih godinu dana, pokazuje istraživanje Deloittea.
Deloitteova analiza provedena je na uzorku od 200 ispitanika glavnih ili financijskih direktora u najvećim tvrtkama iz šest srednjoeuropskih zemalja - Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Istraživanje, koje je po prvi put provedeno za prvo tromjesečje 2009. godine, uključuje auto-industriju, bankarstvo, osiguranje, tehnologiju, medije i telekomunikacije, sektor robe široke potrošnje, transport, građevinarstvo te energetiku i resurse. (hina/metro-portal)
Novi komentar