Hrvatska u mreži EU-a protiv invazivnih vrsta

Problem najezde invazivnih stranih živih vrsta sve je veći. Nije tako samo u Hrvatskoj, nego je upravo njegova globalnost jedna od najvažnijih karakteristika. Intenziviranje robnog prometa i klimatske promjene još od prošlog stoljeća diktiraju i takvo miješanje tisuća biljnih i životinjskih organizama kojima to inače nije prirodno. Sama pojava ugrožava lokalni biodiverzitet, kao i stabilnost ekosustava općenito. No Hrvatska ulazi u novo razdoblje suzbijanja i prevencije pošasti, nakon što se konačno uključila u EASIN, informativnu mrežu Europske unije s podacima o takvim vrstama.

I prije ulaska u taj sustav su se hrvatski znanstvenici bavili  ovom rastućom problematikom. Bilo da je riječ o biljkama žljezdastom pajasenu i pravoj svilenici, ili životinjama indijskome mungosu i azijskoj bubamari, posla je sve više. Dosad je u Hrvatskoj evidentirano preko 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, ali invazivnima - u smislu njihove osobine da istiskuju autohtone vrste - smatra se ukupno 10 do 15 posto tih organizama.

Najgore i najteže je u moru 

Pritom dostupni podaci pokazuju da broj invazivnih stranih vrsta na globalnoj razini eksponencijalno raste, kao što nam je rekao Igor Boršić, botaničar iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu:  „Odnosno, ne dolazi do zasićenja u njihovom broju, što znači da je ovaj problem i dalje aktualan. Strane vrste su po definiciji one koje su pod djelovanjem čovjeka, bilo izravno ili posredno, došle na određeno područje na kojem prirodno nisu postojale. Samo dio stranih vrsta postane invazivan, odnosno štetno djeluje na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili pričinjava gospodarsku štetu. Budući da je čovjek odgovoran za njihovo širenje i rješenja se nalaze u njegovim rukama. Njihov negativni efekt sinergijski pojačavaju i druge prepoznate prijetnje bioraznolikosti, kao što su npr. klimatske promjene ili izravno uništavanje staništa", rekao nam je Boršić. 

Iako se kao botaničar ne bavi morem, on u pogledu ugroženosti ekosustava posebno ističe baš Jadransko more. Naime, zbog povećanja prosječne temperature Jadran postaje pogodniji za toploljubne vrste koje onda po dolasku ovdje mogu preživjeti, naseliti se i proširiti se. „Osim toga", nastavlja Boršić, „u moru je i borba protiv invazivnih vrsta puno zahtjevnija, a njihovo je iskorjenjivanje gotovo nemoguće. Što se tiče prevencije širenja invazivnih stranih vrsta, smatram kako je potrebno što više raditi na edukaciji o invazivnim stranim vrstama i njihovom štetnim učincima na prirodu Hrvatske."

Podaci o 14.000 vrsta iz 64 države

Kao najuputniju metodu on vidi učinkovito provođenje zakona i upravljanje invazivnim stranim vrstama, odnosno njihovo aktivnije suzbijanje, uz suradnju različitih sektora -  poljoprivrede, vodnoga gospodarstva, prometa, itd. Na razini Europe, sustavnije je problemu invazivnih vrsta pristupljeno donošenjem Uredbe EU-a o invazivnim stranim vrstama. No, i pripadajućih provedbenih uredbi kojima se proglašavaju invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u EU-u, poznatih kao Unijin popis. I u Hrvatskoj se izravno primjenjuje navedena Uredba, a započeta je i provedba niza aktivnosti vezanih uz invazivne strane vrste. 

Valentina Borak Martan, voditeljica Odjela za strane vrste u Zavodu za zaštitu prirode i okoliša pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja RH, prenijela nam je da je spomenuta platforma EASIN osmišljena kao alat koji bi omogućio pravovremeno i sveobuhvatno obavještavanje o novim nalazima invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a i o povezanim mjerama kontrole. „Na taj način", dodala je ona, „ostvaruje se međunarodna suradnja u zajedničkoj borbi protiv invazivnih stranih vrsta. EASIN-ova baza podataka trenutno sadrži više od 14 tisuća stranih vrsta iz 64 država.

Svi trebaju otvoriti oči 

Od kako je i Hrvatska prošli mjesec pristupila toj mreži, EASIN-ova baza postala je bogatija za ukupno 30526 prostornih zapisa o rasprostranjenosti 272 strane vrste. „Uskoro će biti omogućena i obostrana razmjena podataka, a na taj će način nalazi znanstvenika, ali i građana, prijavljeni putem aplikacije 'Invazivne strane vrste' ili putem web-obrasca dostupnog na istoimenoj stranici, nakon validacije i obrade biti dostupni široj javnosti pristupom EASIN-ovoj internetskoj stranici", rekla je Borak Martan za Deutsche Welle o tom servisu u koji se hrvatska strana još uvijek integrira.

No, to bi uskoro moglo postati od krucijalne važnosti, s obzirom na dinamiku izazvanih promjena u prirodi. „Svaki doprinos javnosti u ranom otkrivanju i brzom iskorjenjivanju može spriječiti uspostavu trajne populacije neke strane vrste na novom području, uštedjeti znatna financijska sredstva za njihovo uklanjanje, te spriječiti negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, bioraznolikost i povezane usluge ekosustava", zaključila je naša sugovornica iz Zavoda za zaštitu prirode i okoliša. Dodajemo tek da su razne životinjske i biljne vrste postale opasne za prirodu zahvaljujući ljudskoj općoj invazivnosti. 

Taj problem neće biti moguće riješiti bez iznimnog napora ubuduće, čemu bi trebala pomoći međunarodna suradnja u kojoj se Hrvatska sve intenzivnije angažira. Tema invazivnih vrsta pritom je i u javnosti sve prisutnija. Ispočetka su ju „reklamirale" pojedine razvikanije vrste, kao što je bila alga Caulerpa taxifolia, pogubna za autohtonu floru iz jadranskog podmorja. Danas pak pojedinačne vrste više toliko ne privlače pažnju - sve ih je više - ali je generalni problem poznatiji negoli ranije. I to je od velikog značaja, jer se prirodi pod stresom neće moći vratiti samoregulativnost mimo pozornosti što većeg udjela ljudskog društva, tako i u Hrvatskoj.