Hrvatska: Službeno prijavljeno 300 portala, počela objava njihovih podataka

U hrvatskom medijskom prostoru prijavljeno je oko 300 internetskih portala, pokazuju podatci Agencije za elektroničke medije koja je ovih dana počela objavljivati njihove podatke na svojoj internetskoj stranici pa će na jednom mjestu, iako portali postoje već godinama, prvi put biti dostupan takav službeni popis. Za razliku od televizija i radija, podatci kojih su već objavljeni u upisniku pružatelja medijskih usluga, agencija je ovih dana tek počela objavljivati podatke o elektroničkim publikacijama, odnosno portalima, a očekuje se da će cijeli postupak završiti do kraja godine.

Agencija objašnjava da još usklađuje podatke s novim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je jasnije odredio kriterije pa provjerava odgovaraju li novoj definiciji već prijavljeni portali. Po toj odrednici portali su urednički oblikovane internetske stranice koje sadrže inačice tiska i informacije iz medija, a dostupni su široj javnosti neovisno o opsegu. Od 2008. upis je zatražilo gotovo 300 portala, kažu u agenciji. Obvezu prijave prije objave portala propisuje ZEM, a za one koji to ne učine predviđene su novčane kazne od pet tisuća do čak sto tisuća kuna.

Vijeće za elektroničke medije, koje upravlja agencijom, ostavlja otvorenu mogućnost da, prije nego ih kazni, upozori portale da su se obvezni prijaviti jer mnogima nisu poznati propisi u tom dinamičnom području. ZEM također propisuje da su portali od 2010. obvezni uplatiti 0,5 posto prihoda za rad agencije, a prve se uplate, kažu u agenciji, mogu očekivati u svibnju 2011.

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zrinjka Peruško rekla je da se zadnjih godina u Europi internet nastoji preciznije zakonski urediti, što uključuje pitanja slobode izražavanja i istodobno zaštitu javnosti od zlouporabe. Pritom se posebno radi na tome kako regulirati medije na internetu a da se ne ugrozi sloboda izražavanja, ali i da se osigura njihova odgovornost. Internetom u Hrvatskoj koristi se više od 50 posto stanovništva, a među mladima taj postotak je puno viši. Internet kao nova platforma omogućuje da se na njemu razviju različiti institucionalni sadržaji.

Novim medijima pripadaju i portali koji omogućuju interaktivnost i komentare korisnika, tehnološki su napredni i služe se svim oblicima informacija - tekstom, zvukom, slikom, kazala je Peruško. "Portali su postali mjestom gdje se ljudi okreću za prvom informacijom, ali je posebno pitanje vjerodostojnosti tih informacija. To je važno, napose u današnjem okružju novih medija i interneta u kojem sve više vijesti dolazi iz neslužbenih izvora, od ljudi koji nisu novinari i koji šalju informacije preko twittera, facebooka, blogova", kazala je Peruško.

No ona smatra da nemaju svi portali to načelo te da oni koji su povezani s medijima imaju slične izvore. Mogućnost stavljanja vlastitih vijesti na internet omogućila je nova tehnologija, kaže Peruško, pa je moguće imati novinarski portal ili blog bez fizičkog mjesta za redakciju i posebnih sredstava te da pritom svaki čovjek bude producent vijesti i amaterski novinar.

"Portali su postali mjestom gdje se ljudi okreću za prvom informacijom, ali je posebno pitanje vjerodostojnosti tih informacija", kazala je Zrinjka Peruško.

"Oni koji su amateri, a žele se baviti profesionalnim poslom, možda u cijeli novinarski sustav unose nered, odnosno unose informacije koje nisu provjerene", upozorava Peruško. "Vrlo je važno razlikovati portale koji se registriraju kao mediji pa su nužno odgovorni za informacije koje objavljuju, od portala koji su samo blogovi, i koji samo donose vlastito mišljenje", ističe Peruško. Nove tehnologije, posebno internet, omogućile su da sve više ljudi nisu samo primatelji informacija nego da ih i stvaraju i na taj način kreiraju nove medije, među ostalim portale i blogove. To, smatra Peruško, pridonosi pluralizmu i mogućnosti da ljudi iskažu svoje mišljenje, proširuje područje javnosti, u kojem se ona može kreirati.

Iako nema podataka o tome je li povećana količina informacija pridonijela kvaliteti informiranosti javnosti, Peruško upozorava da se s povećanjem broja ljudi koji informiraju povećava i broj onih koji ne znaju kako se to radi i koji objavljuju možda neprovjerene vijesti. No, drži da to čine i tradicionalni mediji. Amatersko ili civilno novinarstvo ima problem vjerodostojnosti jer je posebno pitanje koliko se može vjerovati u istinitost informacije koju nam daje netko za koga nismo nikad čuli, ocjenjuje Peruško i dodaje da tu situacija nije do kraja razriješena. "S jedne strane puno je veća mogućnost da iz prve ruke dobijemo neku informaciju, a s druge strane puno je veća odgovornost na onome tko čita da je pitanje vjerodostojnosti toga upitno", zaključila je Peruško.

Smatra da pitanje o tome jesu li ljudi sada bolje informirani može biti povezano s pitanjem kako funkcionira javnost i je li ona toliko "istrgana" na malene javne sfere koje se vrte oko jednog bloga ili portala da više ne postoji zajedničko javno mnijenje, ali je to nešto o čemu se vode rasprave. Također, nema odgovora na europskoj ni svjetskoj razini na pitanje pomažu li ili odmažu novi mediji i mogućnosti novih platforma demokraciji jer je o tome rasprava u tijeku.

"Novi mediji definitivno omogućuju više glasova, a pridonose li ti glasovi nečem konstruktivnom ili većem žamoru i buci, pitanje je na koje još nije odgovoreno ni teorijski i empirijski", zaključila je Peruško i ustvrdila da su portali otvorili novu mogućnost informiranja i da svaki novi medij povećava pluralnost, ali da je sasvim drugo pitanje povećava li se istodobno i informiranost. (hina/metro-portal)