Hrvatska je i dalje katastrofalno nekonkurentna

Sedam godina nakon svjetske financijske krize globalno gospodarstvo obilježava 'nova normalnost' - visoka nezaposlenost, niža produktivnost i prigušen rast gospodarstva. A narušavanjem toga prijete nesigurnosti u vezi geopolitičkih napetosti, situacije u zemljama u razvoju, cijena energenata i oscilacija tečajeva valuta, poručuje u novom izvješću WEF, poznat po okupljanju političara i poslovnih ljudi jednom godišnje u alpskom odmaralištu Davosu.

S druge strane, WEF ističe da neki drugi trendovi, kao što su tzv. četvrta industrijska revolucija i novi načini potrošnje, mogu dovesti do novog vala značajnih inovacija koje potiču rast gospodarstva.

Hoće li pojedino gospodarstvo ostati zarobljeno u 'novoj normalnosti' ili će napredovati, ovisi, ističe WEF, o njegovom stupnju konkurentnosti.

Stoga ta institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 140 zemalja svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao "skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje", a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. 

Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva sedmu godinu zaredom, zahvaljujući među ostalim učinkovitosti tržišta rada, inovativnosti i otpornosti na krize te potrese na tržištima.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su treće mjesto zadržale Sjedinjene Američke Države. Njemačka se probila s 5. na 4. mjesto, a slijedi Nizozemska, koja je lani bila na 8. mjestu. Na 6. mjestu je Japan, kao i lani, a 7. je mjesto na listi zadržao Hong Kong. 

Finska je pala s lanjskog 4. na 8. mjesto, a slijede Švedska, koja je napredovala s 10. mjesta, i Velika Britanija, koja je skliznula s lanjskog 9. na 10. mjesto. 

Hrvatska stagnira po konkurentnosti 

Na novoj listi WEF-a Hrvatska je ostala na 77. mjestu, s prosječnom ocjenom od 4,07, dok je lani dobila 4,13. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,76 od ukupno sedam.
Ovogodišnja lista pokazuje pogoršanje plasmana Hrvatske po faktoru institucija (pad s 87. na 89. mjesto), zdravlja i osnovnog obrazovanja (sa 60. na 63. mjesto), poslovne sofisticiranosti (s 83. na 84. mjesto) i infrastrukture (sa 44. na 46. mjesto).

Hrvatski je plasman pogoršan i po makroekonomskom okruženju (pad s 91. na 107. mjesto) terazvoju financijskog tržišta (sa 74. na 88. mjesto). Nepromijenjen je ostao njezin plasman po veličini tržišta (79. mjesto) i efikasnosti tržišta roba (105.).

Plasman Hrvatske poboljšan je u području visokog obrazovanja (uspon s 53. na 51. mjesto),efikasnosti tržišta rada (sa 106. na 105. mjesto), tehnološke spremnosti (sa 44. na 43. mjesto) iinovativnosti (s 93. na 92. mjesto).