Hrabre žene Balkana u borbi za naše rijeke

Kada su prije nekoliko godina dvije skupine hrabrih žena, jedna na Valboni u Albaniji, a druga na Kruščici u Bosni i Hercegovini, odlučile podići svoj glas i svojim tijelima spriječiti teške strojeve i krupni kapital u uništavanju naših rijeka, nisu ni sanjale da će ta borba doći do Europske parlamenta. Na koncu, dok su pružale otpor monetizaciji svojih rijeka, o europskim institucijama nisu niti razmišljale.

Na poziv WWF Adrije i Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice, predstavnici građanskih inicijativa s Valbone i Kruščice o svojoj su borbi 7. ožujka 2019. godine govorili pred Europskim parlamentom u Bruxellesu, na konferenciji Spasimo rijeke Balkana: pružanje otpora izgradnji hidroelektrana na Balkanu i u Albaniji.

„Prilika je to da bez posrednika upoznaju europarlamentarce s prijetnjama i izazovima koji su još uvijek pred njima. Svojim sudjelovanjem na konferenciji za spas rijeka na Balkanu, iz prve će ruke upoznati predstavnike Europske unije s negativnim i po lokalno stanovništvo štetnim utjecajima izgradnje malih hidroelektrana, kao i koruptivnim radnjama koje zloupotrebljavaju subvencije za poticanje izgradnje obnovljivih izvora energije u svrhu bogaćenja pojedinaca", kaže Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

Slučajevi Valbona i Kruščica dvije su strane iste medalje - sustavnog uništavanja vodnog bogatstva Balkana u svrhu lake zarade i privatnih interesa kojoj sve više svjedočimo posljednjih godina. Riječ je o više od 2.500 manjih i većih hidroelektrana planiranih diljem Balkana, čijom bi se izgradnjom nepovratno uništile iznimne prirodne vrijednosti.

Priča o Valboni počela je prije nekoliko godina, kada je javnost saznala za planove o izgradnji 14 hidroelektrana duž rijeke Valbone, od kojih su tri planirane u samom nacionalnom parku. Nakon netransparentnih javnih rasprava iz kojih je javnost bila isključena, lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku odlučilo je svoju borbu nastaviti na sudovima. Uslijedile su godine sudske borbe protiv netransparentnog sustava, korumpiranih pojedinaca i državnih vlasti koje su gotovo netaknutu rijeku iznimne prirodne i duhovne vrijednosti odlučile betonizirati. Iako je dio procesa završen, odluke albanskih sudova ne poštuju se, a mediji i javnost izloženi su stalnim pritiscima investitora i državnih tijela. Stoga bitka za Valbonu još uvijek traje.

S druge strane, događanja na rijeci Kruščici u Bosni i Hercegovini svjedok su ustrajnosti i posvećenosti stanovnika Kruščice svojoj rijeci. Kada su pod okriljem noći, u ljeto 2017. godine, radnici pokušali teškim strojevima pristupiti rijeci, stanovnici sela Kruščica spriječili su početak radova na izgradnji male hidroelektrane. Grupa žena svojim je tijelima blokirala most preko rijeke, a nastavljaju to činiti i dalje, godinu i pol nakon početka ove priče. Unatoč policijskom nasilju, sudskim postupcima protiv njih i svakodnevnim prijetnjama, hrabre žene Kruščice nastavljaju svoju borbu danonoćnim bdijenjem nad rijekom.

Za lokalne aktivistkinje i aktiviste prilika da iznesu svoje priče pred Europskim parlamentom iznimno je važna. „Odlazak u Bruxelles znači da je aktivizam u Kruščici na pravi način pokazao svijetu kako se prirodni resursi, tj. rijeka, mogu obraniti. Samim pozivom na konferenciju i uz podršku WWF-a uspjeli smo predstaviti ovaj pozitivni primjer borbe za rijeku", istaknula je Maida Bilal iz Ekološkog društva Bistro.

Konferencija Spasimo rijeke Balkana prilika je lokalnim udrugama za povezivanje i razmjenu iskustava te podizanje lokalnog otpora na europski nivo. „Otpor koji pružaju ove inicijative potiče nas na promišljanje o održivosti sustava poticaja za razvoj malih hidroelektrana te se postavlja pitanje koliko je uistinu hidroenergija zelena. Nadamo se da je ovo platforma koja će potaknuti europske institucije na ukidanje privilegija koje uživaju investitori u male hidroelektrane i zaštitu europskog vodnog bogatstva", zaključila je Irma Popović Dujmović