Hoćemo li se svi uskoro kupati u nafti?

Zastarjela tehnologija i nedovoljna transparentnost glavni su razlozi zbog kojih stručnjaci očekuju nove i još jače naftne katastrofe od one koja se dogodila u Meksičkom zaljevu. Također, postoje planovi koji predviđaju sve dublja i rizičnija bušenja morskog dna, napisao je Arne Jernelov s Instituta za istraživanje budućnosti u Stockholmu za časopis Nature.

Situacija je potencijalno najopasnija u zemljama u kojim postoje snažne interesne i financijske veze između članova vlada i lobista zbog kojih vlade pristaju na projekte koji ozbiljno ugrožavaju živote i prirodu.

Kod Brazila su tako, na primjer, otkrivena ogromna polja nafte koja se nalaze na dubini od sedam kilometara ispod morskog dna, a bušenja će započeti čim kompanije uspiju razviti odgovarajuću tehnologiju. Situacija je zabrinjavajuća i na Arktiku gdje planove Rusa ne mogu zaustaviti ni izrazito nepovoljni uvjeti za rad.

>>Hoće li bitka za Arktik uzrokovati novi hladni rat?

Nadalje, veliku opasnost predstavljaju i dotrajali cjevovodi za transport nafte u Rusiji, preostalim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i Africi, gdje kompanije namjerno ne saniraju kvarove je rim curenje često predstavlja manji trošak od popravka i zamjene materijala.

Jernelov smatra da naftne kompanije ne posluju dovoljno transparentno te da ne postoji centralizirani sustav koji omogućuje nadzor bušotina i cjevovoda. "Ne postoje točni podaci koliko nafte dnevno nepovratno iscuri u prirodu", zaključuje Jernelov koji rješenje vidi u strožim propisima i međunarodnoj suradnji.

>>Parodija - BP ne zna počistiti ni kavu