Hoće li bitka za Arktik uzrokovati novi hladni rat?

Arktik je zbog klimatskih promjena postao vruća tema. U prošlosti je taj ledeni kontinent bio samo dom impresivnom nizu rijetkih životinja i pokojem istraživaču. No kako se arktički led topi, kompanije počinju pronalaziti prilike za nove poslove, a države se žure kako bi obranile svoj udio na kontinentu.

Prošlog su ljeta dva njemačka teretnjaka putovala od Rotterdama do Sibira tegleći 3.500 tona tereta. Brodovi su iskoristili rutu preko Sjevernog mora koja je nekada bila neprohodna zbog arktičkog leda.

''U usporedbi s tradicionalnom rutom kroz Sueski kanal, ruta kroz Sjeverno more može uštedjeti do jedne trećine duljine putovanja'', kaže za Metro Niels Stolberg, direktor tvrtke Beluga Shipping. ''Ušteda na duljini putovanja znači uštedu na vremenu putovanja, što znači uštedu na potrošnji brodskog goriva, a to znači uštedu novca. Jednostavna je to računica.''  

Stolbergova dva teretna broda zapravo su utirala put novom procvatu biznisa. ''Klimatske promjene tope led Arktika'', objašnjava Michael Byers, profesor međunarodnog prava i politike na Sveučilištu British Columbia. ''To nekada nedostupna područja čini dostupnima za prijevoz brodom i istraživanje nafte.''

Zbog toga su i zemlje koje posjeduju Arktik postale zainteresiranije za ovaj ledeni kontinent. Prema međunarodnom pravu, svaka država koja graniči s Arktičkim oceanom kontrolira područje do 370 kilometara od obale. U prošlosti posjed Arktika nije bio previše važan. No kako raste njegova poslovna važnost, države - Rusija, Kanada, Danska, Norveška i SAD - počinju jače i glasnije zagovarati svoja potraživanja za teritorijem.

''Nedavno je jedan ruski političar stavio rusku zastavu na Sjeverni pol i proglasio ga ruskim, a ubrzo potom je kanadski premijer Stephen Harper obećao da će se usprotiviti Sjedinjenim Državama u vezi Arktika. U prošlosti bi takav istup bio bez rizika, ali klimatske promjene su ga učinile problematičnim'', kaže Byers.

2007. su ruski istraživači stavili rusku zastavu na morsko dno ispod Sjevernog pola. Ove godine Rusija je objavila veliko ulaganje u identificiranje svog dijela arktičkog morskog dna, za koje se smatra da sadrži ogromne izvore nafte i plina. (Država može proglasiti kontrolu morskog dna iznad 230 milja vode.) Arktik sadrži oko 13 posto neotkrivene nafte i čak oko 30 posto neotkrivenih zaliha prirodnog plina na svijetu.

U međuvremenu su kompanije poput Beluga Shippinga željne posla.

''Unutar našeg trenutnog plana, šest do osam tjedana tijekom ljeta bit će mnogo prilika za komercijalan prijevoz brodovima. Ali naš dugoročni cilj je koristiti rutu kroz Sjeverno more svake sezone. Općenito će Arktik postati područje redovnog morskog prometa'', kaže Stoltberg.

To je, pak, loša vijest za polarne medvjede.

''Korištenje Arktika u komercijalne svrhe će pogoršati klimatske promjene'', kaže Richard Page iz Greenpeacea. ''Arktik ima iznimno ranjiv ekosustav, a polarni medvjedi već umiru od gladi zbog porasta temperature.''