Hoćemo li ipak o NATO-u odlučiti na referendumu?

Pitanje NATO-a te referendum o tome, dvije su različite dimenzije. Tražimo referendum zbog  demokratizacije. Želimo vratiti vjeru u birače i ljude, podsjetiti ih kako imaju pravo odlučivati te kako je suveren narod, a ne parlament. Tek nakon što bi referendum bio proveden, mogla bi se otvoriti nova rasprava o samom NATO-u - istaknula je Lana Vego, glasnogovornica Odbora za referendum o ulasku u NATO.

Naime, dok se po medijima Hrvatsku kao članicu Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora spominje kao već riješenu ‘stvar’, a posjet Georgea Busha tumači kao potvrda da Amerika u nama vidi glavnog saveznika u regiji, nevladine organizacije diljem zemlje udružile su se s ciljem raspisivanja referenduma. A premda premijer Sanader tvrdi kako će nam članstvo potvrditi da smo ‘zrela država koja zastupa iste vrijednosti slobode, vladavine prava, tržišne ekonomije, ljudskih prava kao i druge razvijene zemlje’, sve više ima onih koji se pozivaju na pravo zajamčeno Ustavom i traže slobodu izjašnjavanja o tako važnom pitanju od nacionalnog interesa.

Stoga su pripadnici Odbora (pedesetak civilnih udruga, nešto stranki i sve više ‘free lance’ pojedinaca) krenuli u akciju pod sloganom ‘Odluka narodu - NATO na referendum’. Organizatori naglašavaju kako je Odbor nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava ni za ni protiv NATO-a, već mu je jedini interes raspisivanje referenduma, kao oblika neposrednog odlučivanja o osobito značajnim pitanjima, u skladu s Ustavom. 

‘NATO GAME OVER’Iako Vlada kontinuirano ističe nužnost ulaska u NATO, javnost je podijeljena. Prošle je subote u Bruxellesu realizirana ‘NATO Game Over’ akcija, a među tisuću inozemnih antimilitarista bili su i pripadnici domaće ‘Neću NATO!’ inicijative. U akciji je uhićeno petstotinjak osoba, dok je 50 do 70 njih uspjelo preko ograde ući u NATO stožer, što im je bio cilj. Osim općeg protivljenja nuklearnom oružju, aktivisti iz Njemačke, Italije i Španjolske u Bruxellesu su pokazali da ne žele nove vojne baze i infrastrukturu, Česi i Poljaci kako se bore protiv raketnog štita, dok su makedonski, finski i švedski aktivisti, baš kao i hrvatski, digli glas protiv priključenja njihovih država NATO savezu, razvijanju vojnih odnosa s NATO-om te uopće njegovom postojanju.

- Čini mi se kako situacija postaje obrnuto proporcionalna; dok mediji i političari slabo prate i podržavaju referendum, građani stalno nazivaju, u sve većem broju. Mnogi od njih žele organizirati akciju potpisivanja u svom prebivalištu. Tako će biti organiziran štand čak i na otoku Prviću, pa na Malom Lošinju, Šolti, Kninu...  - kaže Vego

Puk na noge

Na kvalitetno izrađenoj web-stranici na adresi  www.natonareferendum.org, građani, novinari i svi zainteresirani mogu doći do detaljnih informacija preko mnoštva ponuđenih linkova. Potpisi se počinju prikupljati ove subote, diljem Hrvatske. Kako svakim danom raste i lista članova Odbora, organizatori vjeruju da će se sve inertniji hrvatski narod ipak podići na noge i dati glas, svjestan važnosti tog čina. Svi su pozvani da se uključe, volontiraju ili čak organiziraju štand. Za referendum je potrebno skupiti 450 tisuća potpisa. Čim dođe do te brojke, Vlada ga mora raspisati. Rok za prikupljanje potpisa je 15 dana. Pristupi li pak referendumu više od 50 posto birača, konačna odluka se mora donijeti.

- Uputili smo zahtjeve vodećim strankama, no podršku smo dobili samo od Foruma mladih SDP-a. Zanimljiv je fenomen i da je HSS u svom predizbornom programu imao zahtjev o referendumu, a sada od toga očito nema ništa. No, sad nam to nije više ni bitno, budući da smo uspjeli formirati ovakvu mrežu zainteresiranih u tako kratkom vremenu - objašnjava Vego.

Kapović: Ankete nisu relevantnePrema riječima lingvista dr. Mate Kapovića, pokretača studentsko-profesorske AntiNATO inicijative s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ankete ne mogu biti dobar pokazatelj jer je, među ostalim, vrlo lako manipulirati rezultatima.
• Ako su ankete relevantne, onda ne trebamo imati ni izbore! A da ne govorimo kako ih je vrlo lako namještati. Kad je Sanader izjavio da će se gledati ankete, odmah je porasla podrška   NATO-u, što je sumnjivo. Friščić je prije izbora obećao jedno, a sad je promijenio mišljenje. SDP daje podršku, ali samo na riječima - izravan je Kapović.   

A iako nisu odgovorili na poziv koji im je uputio Odbor, SDP ipak podržava referendum, doznajemo iz središnjice SDP-a. To je ujedno i jedino što su htjeli o tome reći.

Predsjednik HSS-a Josip Friščić izjavio je za Metro Express kako smatra da referendum nije potreban te kako je u predizbornom programu rečeno da će se odluke formirati po rezultatima anketa. Podsjetimo, nedavno su ankete agencija Puls i GfK pokazale kako većina podržava ulazak u NATO pakt.

Političari mudri ali ne i hrabri

- U predizbornom programu smo isticali kako treba informirati javnost o pitanju NATO-a. Ankete su bile relevantne za izbore, pa su to i za druga ispitivanja, jer su ih radile eminentne kuće koje imaju reference - kazao je Friščić.

Dok političari o pitanju referenduma mudro (ali ne i hrabro) šute, a niti mediji nisu glasni ma kako intrigantna tema bila, mreža organizacija i pojedinci iz Odbora za referendum sve su radišniji.
Ako je vjerovati anketama, one su i na njihovoj strani. Naime, prema agenciji Promocija Plus 71,6 posto žitelja Hrvatske želi referendum o pitanju NATO-a.